Napori da zastite hadisi od podvala i lazi

Ashabi su, kao zto nam je poznato, joz prije, a narocito poslije smrti Muhammeda a. s. ispoljili veliku dosljednost i angazovanost u radu na ocuvanju i prenozenju Resulullahove tradicije.

Pojavom apokrifnih hadisa njihova dosljednost i angazovanost dozla je do joz vezeg izrazaja. Od tog perioda pa nadalje oni i brojni ucenjaci ulazu maksimalne napore da hadis Bozjeg poslanika sacuvaju u njegovom izvornom obliku i odstrane sve ono zto mu je pridodato, a sto Bozji poslanik nije rekao. Oni putuju u razne pokrajine, raspituju se za prenosioce hadisa, detaljno proucavaju njihov zivot i rad, isticu pozitivne i negativne osobine svakog od njih, postavljaju kriterije po kojima ispituju svaku predaju koja se pripisuje Muhammedu a. s.

 

Ko je imao priliku da temeljitije proucava Hadis i hadiske znanosti, od perioda pojave apokrifnih hadisa pa nadalje, dok hadis nije kodificiran i sabran, mogao se uvjeriti da niko u povijesti nije ulozio toliko truda i pokazao toliko umijeza na planu cuvanja i prenozenja tradicije koliko su to pokazali hadiski ucenjaci u svom radu na cuvanju Resulullahova Sunneta. Zbog toga se s pravom moze tvrditi da su hadiski ucenjaci udarili temelje naucnoj analizi i kritici. Oni su postavili takve naucne kriterije i metode kakve do tada nije niko postavio u svom naucnom radu.

 

Prilikom ispitivanja vjerodostojnosti svake predaje koja je do njih doprla oni primjenjuju slijedeze metode:

– ispituju sened svake predaje,

 

– vrze provjeravanje predaja,

 

– iznose svoj sud o svakom prenosiocu i

 

– postavljaju kriterije po kojima vrednuju vjerodostojnost predaje.

 

 

Pored navedenih oni se sluze i brojnim drugim metodama koji tokom vremena prerastaju u zasebne naucne discipline, a koje opet sve skupa sacinjavaju hadisku nauku.

 

SENED HADISA
Prvi metod koji hadiski ucenjaci primjenjuju, u svome radu na razdvajanju onog zto je Muhammed a. s. tokom svoga zivota i rada rekao od izmizljenog i patvorenog, jeste proucavanje lanca prenosioca svake predaje koja je do njih doprla. Na osnovu kvaliteta prenosioca, njihovih pozitivnih i negativnih osobina, te njihove sklonosti dobru ili zlu, hadiski ucenjaci su se donekle mogli uvjeriti da li je doticna predaja vjerodostojna ili nije. Prije pojave apokrifnih hadisa niko se od ashaba nije interesovao za sened hadisa, niti je bilo ko od njih uslovljavao kod prihvatanja hadisa da mu se saopzte imena ljudi koji hadis prenose. Nije bilo ni potrebe za tim s obzirom da su oni svi bili pouzdani, a sem toga u tom periodu se nije uopzte ni znalo za podvalu, smutnju i laz. Pojavom apokrifnih hadisa ashabi, a poslije njih i tabiini postaju oprezniji u prihvatanju predaja. Iz bojazni da do njih ne bi dozla apokrifna predaja koju bi iz neznanja drzali Resulullahovom izrekom i po njoj postupali oni vize ne prihvataju ni jedan hadis, dok se ne uvjere da li su svi prenosioci pouzdani. Pa kada bi se uvjerili i to, prihvatili bi hadis, u protivnom bi ga odbacili.

 

Poznati ucenjak Muhammed b. Siriin kaze: »Ashabi se nisu raspitivali za senede hadisa dok nisu nastupili neredi i pojavili se apokrifni hadisi. A kada su se pojavili apokrifni hadisi oni su zahtijevali da im se saopzte imena prenosilaca (ravija) hadisa. Pa ukoliko bi bili od ehlul-hadisa (pouzdani, pobozni i iskreni) prihvatili bi hadis, a ukoliko ne bi odbacivali bi ga.(1)

Uspostavljanje seneda i raspitivanja o prenosiocima hadisa, uglavnom pocinje od mlade generacije ashaba. Imam Muslim u predgovoru svog Sahiha biljezi slijedeze: Bezir el-Udvi je dozao kod Ibn Abbasa, a poznato je da je on iz generacije mladih ashaba, i poceo mu citirati hadis rijecima: »Bozji poslanik je rekao…?« No, Ibn Abbas nije obrazao paznju na njegovo citiranje. Primijetivzi to, Bezir mu rece: »Sine Abbasov, kazem ti da je rekao Bozji poslanik, a ti ne hajez.« A Ibn Abbas mu odgovori: »Mi smo ranije, kada bi neko poceo: Rekao je Bozji poslanik (ostavljali sve poslove) uprli oci u njega i pomno ga sluzali. Medjutim, od kako su ljudi poceli da izmizljaju hadise, mi od hadisa prihvatamo samo ono u zto smo sigurni da je vjerodostojno«.(2)

Generacija tabiina je joz vezu paznju posvetila senedu Hadisa. Oni ni jednu predaju bez seneda nisu prihvatili. Jahja b. Seid El-Kattan biljezi da je Rebi’ b. Hejsem dozao kod Sa’bija da mu isprica hadis. Pozto ga je sluzao Sa-bijj ga upita: »Od koga si ti cuo taj hadis?«

Od Amr b. Mejmuna, rece Rabi. »A od koga ga je on cuo?« Od Ebu Ejjuba El-Ensarije, Resulullahova druga«, rece Rebi. Jahja b. Seid El-Kattan smatra da je Sabijj prvi, iz generacije tabiina, uslovio, kod prihvatanja hadisa, da mu se saopzti sened hadisa«.(3)

 

Od tog perioda pa dalje hadiski ucenjaci posvezuju sve vezu paznju senedu hadisa, i ne prihvata-ju ni jednu predaju bez seneda. I ne samo to, nego oni sened smatraju sastavnim dijelom hadisa, pa i vize od toga, smatraju ga sastavnim dijelom vjere, bez koga je svaki hadis bezvrijedan i niztavan, a samim tim i propisi sadrzani u takvom hadisu. Evo nekoliko mizljenja u tom pogledu:

 

Abdullah b. Mubarek i Muhammed b. Siriin vele: »Sened je sastavni dio vjere, da nije seneda zto god bi ko htio govorio bi« (4) Imam Su’be kaze: »Svaki hadis koji ne posjeduje haddesena ili ahberena je bezvrijedan i niztavan«. (5)

 

Sufjan Es-Sevri kaze: »Sened je vjernikovo oruzje, pa ako ne posjeduje oruzje cime ze ratovati«. (6)

 

Behz B. Esed veli: »Ne prihvatajte ni jedan hadis koji ne posjeduje »haddesena« (7)

 

Uspostavljanjem seneda osujezen je svaki dalji pokuzaj pripisivanja Resululiahu onoga zto on nije govorio, i odstranjena svaka apokrifna predaja koja je prije toga pridodata Resululiahovoj tradiciji.

 

PROVJERAVANJE HADISA
Drugi metod koji su hadisi ucenjaci koristili, kod razlucivanja izvornih od apokrifnih predaja, jeste provjeravanje teksta hadisa. Pozto su uslovili, onome koji prenosi hadis, da mora saopztiti imena prenosilaca, ukoliko zeli da mu se hadis prihvati, ucenjacima nije bilo tezko da svaki hadis detaljno provjere. zinili su to na taj nacin zto su svakog prenosioca hadisa posjetili i uvjerili se da li je on licno doticnu predaju cuo od svog prethodnika. Zatim bi otizli kod njegovog prethodnika i provjerili da li je on doticni hadis prenio tom i tom i od koga ga je on cuo i tako dok ne bi ispitali cijeli sened. Hadiski ucenjaci su na tom putu podnijeli velike napore. Putovali su i po nekoliko stotina kilometara pjezice ili na devi samo da bi se uvjerili u vjerodostojnost, ponekad samo jednog, hadisa.

 

Tako je Ebu Ejjub-Ensari otputovao iz Medine u Egipat samo da bi provjerio jedan hadis. Ata b. Ebi Rebah veli: »Ebu Ejjub El-Ensari je otputovao u Egipat kod ukbeta b. Amira da ga upita da li je on cuo od Bozjeg poslanika hadis: »Ko prikrije manu vjernika Allah dz. z. ze prikriti njegove mane na sudnjem danu. Pozto mu je ovaj odgovorio da jeste, on se vratio u Medinu«. (8)

 

Tako je, kako prenosi Ibn Ukajl, Dzabir b. Abdul-lah otputovao iz Medine u Damask (1400 km) samo da bi provjerio jedan hadis koji je do njeg dopro od Abdullaha b. Unejsa«. (9)

 

Ebu Alije veli: »Mi smo sluzali hadise u Basri koji se prenose od pojedinih ashaba koji su zivjeli u Medini, pa smo odlazili u Medinu da se licno uvjerimo i cujemo ih iz njihovih usta«. (10)

 

Seid b. Musejjeb veli: »Putovao sam nozima i danima samo da bi pronazao jedan hadis«. (11)

 

KRITIzKI OSVRT NA PRENOSIOCE HADISA

Trezi metod kojeg su hadisi ucenjaci primijenili u svom radu, na planu klasifikacije hadisa, jeste kriticki osvrt na svakog prenosioca hadisa. Svrha ovog metoda je da se razdvoje i objelodane pouzdani prenosioci i raskrinkaju smutljivci i lazci, kako bi se znalo od koga se hadis moze, a od koga ne moze prihvatiti. U svojim kritickim analizama hadiski ucenjaci su bili dosljedni i principijelni. Nisu zaobizli nikoga, a da o njemu nisu izrekli svoj sud, iznijeli svoje mizljenje. U pocetku kada su poceli da ukazuju javno na pozitivne i negativne osobine ljudi koji se nalaze u lancu prenosioca hadisa, mnogi su poceli da reaguju i da ih napadaju. Tako su jednom prilikom neki rekli poznatom ucenjaku Jahjau b. Seidu El-Kattanu: »Kako se ne bojiz da ti ljudi koje raskrinkavaz i kritikujez ne budu tuzitelji na sudnjem danu?«, a on im odgovori: »Da mi oni budu tuzitelji, draze mi je nego da mi tuzitelj bude Bozji poslanik koji ze mi rezi: »Zazto moj hadis nisi ztitio od podvala i lazi« (12)

Ocjenom i kritikom pripovjedaca hadisa, te iznozenjem njihovih veoma pozitivnih i negativnih osobina, hadisi ucenjaci su se poceli baviti veoma rano, joz od perioda pojave apokrifnih hadisa kada je po prvi put pocelo raspitivanje i za senede hadisa. Poznato je da su joz iz mladje generacije ashaba: Abdullah b. Abbas, Ubade b. Samit, Enes b. Malik, Aiza i dr. javno raskrinkavali smutljivce i lazce, da bi to nastavili joz zezzim tempom, tabiini, poslije njih etbait-tabiini i hadiski ucenjaci. Iz generacije starijih tabiina ocjenama i kritikom prenosioca hadisa bavili su se: Seid b. Musejjeb, Sa’bijj, Ibn Siriin i dr. Od srednje generacije tabiina time su se bavili: Ebu Harun, Imareh b. Dzuvejn El-Abdi i dr. da bi dalje nastavili da se bave ovom problematikom brojni ucenjaci kao zto su: Malik b. Enes, Sube b. Hadzadz, Abdullah b. Mubarek, Ibn Ujejne, Jahja b. Seid El-Kattan, Abdur-Rahman b. Mehdi, Jahja b. Meiin, Alija b. Mediini, Ahmed b. Hanbel, zatim njihovi ucenici Buharija, Muslim, Ebu Zur-a i Ibn Ebi Hatem, zatim njihovi ucenici Tirmizija, Nesaija i mnogi drugi.

 

Ovi i brojni drugi hadiski ucenjaci su ispitali sve one koji bar jedan hadis prenose od Bozjeg poslanika i iznijeli svoj sud o njima, izrekli svoju strucnu ocjenu o svakom prenosiocu hadisa, i time dali veliki doprinos ocuvanju izvornosti Muhammedove a. s. tradicije i odstranjivanju apokrifnih predaja.

 

USPOSTAVLJANJE KRITERIJA PO KOJIMA SE KLASIFICIRAJU HADISI
Kao cetvrti metod, u svom radu na ocuvanju izvornosti Resulullahova Sunneta, hadiski ucenjaci postavljaju pravila i kriterije po kojima vrednuju sve hadise i tako ih kategorizu u vize kategorija i vrsta. Po tim kriterijima, da bi se mogao smatrati vjerodostojnim i izvornim, hadis je morao ispunjavati slijedeze uvjete:

 

1. Da mu je sened od pocetka do kraja spojen, zto znaci da je svaki prenosilac hadisa dozivio svog prethodnika i od njeg licno cuo hadis. Da bi to saznali, hadiski ucenjaci su morali detaljno prouciti biografske podatke svih prenosilaca, datume njihovog rodjenja i smrti, i upoznati ucitelje od kojih je svaki od njih sluzao hadise, te njihove ucenike koji su od njih ucili hadis.

2. Da svi prenosioci hadisa budu, pozteni iskreni, do krajnosti privrzeni islamu i pobozni, po nekima do te mjere da nikada u zivotu nisu slagali ili ucinili i najmanji vjerski prestup. Ima slucajeva da su pojedini hadiski ucenjaci odbacivali hadis ako bi samo jednom vidjeli prenosioce hadisa da udje lijevom nogom u dzamiju i si. Da li su prenosioci hadisa pobozni i iskreni, hadiski ucenjaci su znali na osnovu strucnih ocjena koje su o njima izrekli strucnjaci koji su se bavili kritikom i ocjenom pripovjedaca (ucenjaci dzerha ve ta’dila).

3. Da su svi prenosioci hadisa precizni i tacni u prenozenju hadisa, po nekima do te mjere da je u stanju zapamtiti i dosljedno prenijeti tekst, koji jedanput cuju. Ako se u senedu hadisa nalazio prenosilac koji je i malo sklon zaboravu, od njega se hadis nije prihvatao kao vjerodostojan. U preciznost i tacnost u prenozenju hadisa, hadiski ucenjaci su se uvjeravali tako zto su provjeravali prenosioce. Citirali bi im po nekoliko hadisa zatim bi odnjih trazili da im to ponove. Posebno su ucitelji bili mjerodavni da daju svoju ocjenu o svakom uceniku koji je od njih sluzao hadise.

 

4. Da hadis nije proturijecan drugim vjerodostojnim predajama.

5. Da u sebi nema kakvih skrivenih mana. Ispitivanje skrivenih mana je posebna specijalnost u hadiskoj nauci, kojim su se bavili vrhunski poznavaoci hadisa i napisali veliki broj djela u kojima su sabrali sve hadise sa skrivenim manama i ukazali na njih.

 

Hadis koji je ispunjavao navedene uslove, hadiski ucenjaci su smatrali vjerodostojnim.

 

Svaki hadis koji je ispunjavao navedene uslove, ali neki od prenosilaca, ili vize njih u senedu hadisa, nije bio dovoljno precizan i tacan u prenozenju, smatrao se hasenom (dobrim) hadisom.(13)

 

A ako je jednom od hadisa nedostajao jedan ili vize uvjeta on se smatrao slabim (daif) hadisom.(14) Pored navedenih kriterija za raspoznavanje stepena hadisa, hadiski ucenjaci su postavili kriterije po kojima su slab hadis svrstavali u vize kategorija. Tako se na osnovu svih kriterija moze znati koji hadis (od slabih hadisa) u sebi ima prividnu slabost, kome treba posvetiti vize paznje, a koji se moze upotrijebiti u isticanju nekih vrlina, a koje od njih treba potpuno odbaciti. Pozto ze o svim kriterijima i kategorijama hadisa kasnije biti posebno rijeci, mi zemo se ovdje zadovoljiti sa onim zto je navedeno kako bi imali predstavu o metodologiji hadiskih ucenjaka u radu na ocuvanju Sunneta.

 

Na osnovu onoga zto smo ovdje rekli, mi ne mozemo ni izdaleka imati pravu predstavu o naporima hadiskih ucenjaka, njihovim kriterijima i metodama te preciznosti koje su ispoljili u naucnom radu na cuvanju Resulullahove tradicije. Ono zto mozemo da razumijemo jeste, da su hadiski ucenjaci ispoljili toliku volju i umijeze, ulozili trud kakav do tada nije niko ispoljio. Najbolje nam to potvrdjuje nastanak na stotine zasebnih naucnih disciplina.
1 Sejh Muhammed b. Muhammed El-Herevi (837) — Dzevahi-rul-usul-fi ilmi-hadisir-Resul- str. 76.
2 Es-sunneh ve mekanetuha fi tezriil-islami, str. 91
3 Buhus fi tarihis-sunnetil-muzerrefeh — str. 48.
4 Dzevarihul-usul fi ilmir-Resul, str. 7. Buhus fi tarihis-sunnetil-muzerrefeh, str. 51, Es-sunneh ve mekanetuha fi tezriil-islami str. 91.
5 Ibn Hibban: Kitabul-medzruhin minel-muhddisin, 1/9.
6 Buhus fi tarihis-sunnetil-muzerefeti, str. 52.
7 Ibidem
8 Usulul-hadisi, ulumuhu ve mustalehuhu, str. 129
9 Ibidem, 130
10 Ibidem str. 131
11 Dr Subhi Es-Salih-Ulumul-hadisi ve mustalehuhu, str. 45

12 Es sunneh ve mekanetuha fi tizriil islami str. 92

13 Vidi Menhedzun-nakdi fi ulumil-hadisi, str. 245
14 Ibidem, str. 276.

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s