Hadis kao tumač Kur’ana

Jedna od bitnih znacajki hadisa Bozijeg poslanika jeste i to zto on objaznjava i komentarize Kur’an. Kao posljednja objavljena knjiga, Kur-an u sebi sadrzi nacela i propise koji su vazezi za sva vremena i sve prilike. Po svojoj koncepciji, ljepoti izraza i sadrzaja predstavlja mudzizu koju ni najrjecitiji Arapi nisu mogli u potpunosti shvatiti i razumjeti.

Vezina propisa u Kur’anu nacelno je spomenuta, bez detaljnih objaznjenja i uputstava o nacinu njihove prakticne primjene. Odabravzi za posljednjeg poslanika Muhammeda a.s. Uzvizeni Allah mu je stavio u duznost da ljudima dostavi i objasni Kur’an i ukaze im na nacin njegove prakticne primjene.

 

»O Poslanice, kazuj ono zto ti se objavljuje od Gospodara tvoga! — ako ne uciniz onda nisi dostavio poslanicu Njegovu – a Allah te od ljudi ztiti.« (El-Maide, 67)

»Mi smo i prije tebe samo ljude kao poslanike slali i objavljivali im – pitajte sljedbenike Knjige ako ne znate – jasne dokaze i knjige. A tebi objavljujemo Kur`an da bi objasnio ljudima ono zto im se objavljuje i da bi oni razmislili«. (En-Nahl, 43 i 44).

»Mi tebi objavljujemo Knjigu da bi im objasnio ono oko cega se razilaze, i da bude vjernicima uputa i milosti«. (En-Nahl, 64).
Muhammed a.s. je pune dvadeset i tri godine koliko je trajala njegova poslanicka misija, maksimalno radio na izvrzenju povjerenog mu zadatka. Koristio je svaki momenat i svaku priliku da nekome nezto prenese, objasni ili prakticno pokaze.

 

zinio je to postupno onako kako bi koji Kur’anski ajet bio objavljen. Rijecju i djelom objasnio je i pokazao kako se primjenjuje sve zto je sadrzano u Kur`anu. Ako proucavamo tradicionalne tefsire (Ibn Kisirov, Taberin, Sujtijin, Derul-mensur idr), uvjerizemo se da nema skoro ni jednog kur-an-skog ajeta za koji nije vezano po nekoliko hadisa koji ga objaznjavaju, konkretizuju, potvrdjuju njegov smisao ili ukazuju na njegovu prakticnu primjenu.

 

Bez hadisa, nije moguze upoznati pravi smisao i suztinsko znacenje kur’anskog teksta, jer bi svako tumacio Kur’an na svoj nacin, a to bi dovelo do iskrivljavanja i neadekvatnog tumacenja orginalnog teksta. Konkretnije receno, bez hadisa Kur’an bi dozivio sudbinu prethodnih objava.

 

Kada je drugi halifa Omer b. Hattab cuo hadis Bozijeg poslanika: »Zaista ko bude od vas zivio poslije mene vidjeze velika odstupanja i razmimoilazenja…« upitao je Ibn Abbasa:

»Kako ze dozi do odstupanja i razmimoilazenja medu sljedbenicima islama, kada im je ista Knjiga, isti Poslanik i ista Kibla?« Na to mu Ibn Abbas odgovori : »Vladaru pravovjernih, Kur’an je objavljen nama, naucili smo ga i razumjeli. Znamo na zto se odnosi koji ajet. Medjutim, oni koji budu zivjeli poslije nas, citace Kuran, ali neze znati na sto se odnosi koji ajet, pa ze ga, mozda, svako tumaciti po svom nahodjenju, tako da ze se razizi, a cim se razidju, poceze se medjusobno tuzi i prepirati«. (1)

Muhammed a.s. je ucio muslimane da su duzni drzati se Kur’ana, njegovih objaznjenja i da Kur’an ne smiju tumaciti po svom nahodjenju, stavljajuzi im jasno do znanja da su pogrijezili ako tako tumace Kur’an, cak i kada pogode pravi smisao ajeta.»Ko tumaci Kur’an po svom nahodjenju, bez ikakvog znanja, nek pripremi sebi mjesto u dzehennemu.« (2)

»Ko, tumaci Kur’an po svom nahodjenju, pa pogodi pravi smisao i taj je pogrijezio.« (3)

Da bismo imali jasnu predstavu o znacenju i ulozi hadisa kao tumaca i komentara Kur’ana, navezzemo nekoliko nacina na koje hadis objaznjava i obrazlaze kur’anski tekst:

1. Hadis objaznjava smisao nepoznatih kur’an-skih rijeci; iako su Arapi pred pojavu islama dostigli vrhunac u rjecitosti i pjesniztvu, za njih su mnoge kur’anske rijeci bile nepoznanica. Smisao kur’an-skih rijeci oni su trazili od Muhammeda a.s., iako istina, nije ni od kog nizta ucio, sve nepoznate rijeci o cijem je pravom znacenju poducen od Allaha objasnio je i ukazao na njihov smisao. Kao primjer navezzemo rijec kevser u suri El-Kevser. Za njegove savremenike ova rijec je bila nova i nepoznata. On im je objasnio da se rijec kevser u navedenom ajetu odnosi na rijeku u dzennetu cija je voda bjelja od mlijeka, sladja od meda, a miris joj je jaci od miska. (4)

2. Ukazuje na konkretno znacenje pojedinih rijeci koje u odredjenim ajetima odstupa od pravog jezickog znacenja, kao zto je npr. rijec zulm u 82. ajetu sure El-En’am.

 

Kada su ashabi culi ovaj ajet, osjetivzi nelagodnost, rekli su Bozijem poslaniku: »Boziji poslanice, pa nema niko medju nama a da nije bar nekad sebi ili drugom ucinio kakvu nepravdu ili nasiijel« Oni su rijec zulm shvatili u njenom jezickom smislu kao nepravdu ili nasilje. A Boziji poslanik im je objasnio da rijec zulm u navedenom ajetu znaci zirk i da ajet ima slijedezi smisao: »Bize sigurni samo oni koji vjeruju i svoje vjerovanje s mnogoboztvom ne mijezaju; Oni ze biti na pravom putu.« Zatim im je, da bi ih uvjerio u to, citirao ajet u kome je rijec zulm objaznjena kao zirk: Kad Lukman rece sinu svome, savjetujuzi ga: »O sinko moj ne smatraj druge Allahu ravnim, mnogoboztvo je, zaista; velika nepravda.« (Lukman, 13)
3. Odredjuje poblize znacenje rijecima koje imaju opzenit smisao i ukazuje na zto se one u pojedinim ajetima odnose. Na primjer, rijec ruka i rijeci kradljivac i kradljivica u — ajetu: »Onome koji ukrade i onoj koja ukrade odsjecite ruke njihove, neka im to bude odmazda za ono zto su ucinili i kazna od Allaha. Allah je silan i mudar.« (El-Mai-de, 38) imaju opzeniti smisao. Tako da iz samog ajeta ne mozemo saznati, da li kradljivcu treba odsjezi cijelu ruku iz ramena, ili pola, ili jedan dio, pozto se kaze ruka i za cijelu ruku i za ruku do lakta. Isto tako iz ajeta ne mozemo znati ko je taj kradljivac i kradljivica kojima treba odsjezi ruku: da li svakome ko ukrade pa makar vrijednost ukradene stvari bila i minimalna ili samo onima koji ukradu nezto vrednije. Muhammed a. s. je svojom rjecju i praksom to objasnio i ukazao na konkretni smisao spomenutih rijeci u navedenom ajetu. Na konkretnom primjeru je pokazao da kradljivcu treba odsjezi ruku u zglobu zake, a rijecima je objasnio da se kradljivcima, kojima treba odsjezi ruku, smatraju osobe koje ukradu u vrijednosti nisaba, s tim zto je precizno odredio nisab.

Na isti nacin hadisom je objaznjen smisao rijeci vusta (srednji) u ajetu: »Redovno obavljajte molitvu, narocito srednji namaz«. Iz samog ajeta ne mozemo znati koji je to srednji namaz, da li sabah, podne, ikindija, akzam ili jacija. Iz hadisa, koga prenose Buharija i — Muslim, saznajemo da je to ikindijski namaz. H. Alija prica pa kaze: » Bozlji poslanik je nakon zavrzetka bitke na Hendeku rekao:

»Zabavili su nas od srednjeg namaza, ikindije, Allah im grobove i kuze ispunio vatrom.« (5)

 

4. Hadis objaznjava i ukazuje na nacin prakticne primjene svih propisa koji su u Kur’anu samo nacelno formulisani. U Kur’anu nam je naredjen namaz, post, zekat, hadz i dr., ali nisu data detaljna uputstva kako se oni obavljaju.

Iz Kur’ana ne mozemo saznati, od koliko se rekata sastoji koji namaz, kako se koji od njih obavlja, zta se uci na kom rekatu, zta ze pokvariti namaz, kako zemo ga klanjati na putu i druge pojedinosti. Kao zto ne mozemo saznati kako se obavlja hadz, koliko puta treba obizi oko Kabe, koliko puta treba obizi Safu i Mervu, zta kvari hadz i si. Ne mozemo takode saznati, od koje imovine se daje zekat, u kolikom iznosu i kolika je visina nisaba kct. zekata, od cega se sastoji post, zto ga kvari i drugo. Detalje o ovim i drugim propisima koji su u Kur’anu samo nacelno spomenuti nalazimo u hadisu Bozijeg poslanika, bez koga ne bismo mogli znati kako se oni obavljaju. Tako je Muhammed a. s. za namaz rekao, nakon zto ga je prakticno obavio pred ashabima: »Klanjajte kako vidite mene da klanjam. (6)

Za hadz je rekao: »Uzmite od mene propise hadza.« (7)
Imami Buharija biljezi da je Imranu b. Husejnu, poznatom Resulullahovom drugu, dok mu je citirao hadis o zefa’atu neki covjek rekao: »Ebu Nudzejde, pricaj nam iz Kur’ana!« (aludirajuzi time da on ne pridaje vaznost hadisu) zto rasrdi Imrana b. Husejna koji mu srdito rece: »Jesi li ti proucio Kur’an?« »Jesam!« odgovori covjek. »A jesi li u Kur’anu nazao da jacijski fard ima cetiri rekata, akzamski tri, sabahski dva, a podnevski i ikindijski po cetiri?«

 

»Otkud to onda znaz? Zar vas tome nismo poducili, a nas je poducio Boziji poslanik?«

 

»Jesi li u Kur’anu nazao, da se na cetrdeset ovaca daje jedna kao zekat, na toliko i toliko deva jedna deva, a na toliko i toliko dirhema jedan dirbem?« »Ne«! odgovori covjek.

 

»Jesi li nazao u Kur’anu da se oko Ka’be obilazi sedam puta, da treba klanjati dva rekata kod Meka-ni-lbrahima?« »Nisam!« odgovori. »… A jesi li nazao ajet: »Ono zto vam Boziji poslanik da prihvatite, a ono zto vam zabrani klonite se toga.Kad je cuo sve ovo, covjek mu rece: »Spasio si me, Allah te pozivio!« (8) Ovim je Imran b. Husejn zelio da ukaze na znacaj hadisa kao komentara Kur’ana, koji muslimani moraju slijediti, jer ih na to Kur’an obavezuje.

5. Hadis odredjuje uzi smisao ajetima koji imaju opzenito znacenje i precizira na koga se oni odnose, npr. ajet: »Allah vam naredjuje da od djece vaze muzkom pripadne toliko — koliko dvjema zenskima«, (En-Nisa, 11 ajet) ima opzi smisao; obuhvata sve nasljednike i odnosi se na svaciju imovinu. Hadisima: »Mi Boziji poslanici ne ostavljamo imovinu nasljednicima. Ono zto iza nas ostane je sadaka koju treba koristiti u opzte svrhe«. (9) »Ubica ne ucestvuje u nasljedstvu« (10)

Boziji poslanik je objasnio da ovaj propis ne vazi za imovinu i djecu Bozijih poslanika, kao zto ne vazi ni za ubicu. Oni imaju poseban tretman i ovaj kur’anski propis ne treba primjenjivati kad su u pitanju osobe navedene u hadisu.

 

H. Fatima nije cula doticnog hadisa, pa je poslije Resulullahove smrti dozla da trazi nasljedstvo. Nakon zto joj je Ebu Bekr citirao doticni hadis, ona je odustala od prvobitne namjere i povinovala se odredbi svoga oca, znajuzi da on najbolje zna smisao Kurana i nacin njegove primjene.

 

6. Hadis nam pruza detalje o pojedinim kur’an-skim kazivanjima koja su po sebi nedovoljno razumljiva za one koji ih cuju. Kao primjer navezzemo kur’anski ajet:

 

»Allah je oprostio i onoj trojici koja su bila izostala, i to tek onda kad im je zemlja, koliko god da je bila prostrana, postala tijesna…« (El-Tevbe, 118)
Iz samog ajeta ne mozemo shvatiti, koja su to trojica koja su izostala, niti mozemo znati od cega su izostali Tek iz hadisa saznajemo da se radi o Ka’b b. Maliku, Hilal b. Umejjetu i Mirari b. Rebii koji su izostali od pohoda na Tebuk. Pa kada je Muhammed a. s. naredio ashabima, nakon zto se vratio iz Tebuka, da sa tom trojicom ne smiju nizta razgovarati, dok im Allah ne oprosti taj prestup, oni su osjetili takvu tegobu da im se cinilo da im je zemlja tijesna.

 

Iz svega izlozenog vidimo koliki je znacaj hadisa kao komentara Kur’ana, bez koga, u to nema sumnje, nije moguze razumjeti pravi smisao pojedinih ajeta, niti je moguze znati nacin primjene u njima sadrzanih propisa.

BILJESKE


1) Seid b. Mensur u Sunenu, vidi i djelo od Sujutije; Mafta-kuldzenneti fil ihtidzadzi bis-sunneti, str. 46,
2) Tirmizija u Sunenu od Ibn Abbasa.
3) Ebu Davud, Nesaija i Tirmizija u Sunenima.

 

4) Hadis u ovom smislu biljezi Buharija u Sahihu u poglavlju Tefsir u suretil-kevser
5) Buharija i Muslim
6)Ovo je dio duzeg hadisa koga biljezi Buharija u Sahihu.

7) Muslim
8) Bejhekija od Suajb b. Feddaleta; vidi djelo: Muftahul-dzenneh.
9) Fethul bari, svezak 6. str. 289
10) Tirmizija u Sunenu u poglavlju Feraid

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s