Zekat

Zekat

Zekat je obavezno davanje jednog dijela imovine iz viška imovine a daje ga imućni musliman siromahu.

Nisab je višak imovine koji je kod imućnog muslimana najmanje jednu godinu.

To je određeni dio imovine koji je prigodinio u muslimana kao višak

svakodnevnih potreba.

Zekat je jedna od pet obligatnih dužnosti muslimana i propisan je u suri El-Bekare u 43 ajetu koji glasi:

” Molitvu obavljajte i zekat dajite i zajedno sa onima koji molitvu obavljaju i vi obavljajte.

Zekat je dužan dati onaj koji ispunjava sljedeće uslove:

-da je musliman,

-da je punoljetan,

-da je pametan i

-da posjeduje nisab.

Postoji nekoliko vrsta zekata i to:

-zekat na dug,

-zekat na živo blago,

-zekat na mrtvo blago.

  • Zekat na dug

Imamo tri vrste zekata na dug i to:

Jaki dug to je onaj dug što ga dužnik duguje za zajam ili trgovačku robu koju je  odnio na veresiju. Kod ovog duga zekat se mora platiti i za prošle godine dok je ležao dug kod dužnika ali tek kada primi 1/5 nisaba tj. 2,5 % ili 40-ti dio od toga.

Srednji dug to je onaj dug kada čovjek kupi kakvu imovinu od drugog čovjeka, npr. kupi konja, vola isl. pa mu ostane dužan. Na ovakav dug ne mora se dati zekat dok se ne primi iznos koliki je cio nisab a kada primi onda daje 2,5% od cijelog nisaba.

Slabi dug to je dug koji nema veze sa trgovinom, npr. ženin mehr. Na ovaj dug se ne daje zekat sve do primitka cijele imovine i ne prođe jedna godina od primitka.

  • Zekat na živo blago

Zekat na živo blago jeste zekat na krupnu i sitnu stoku.

Pod krupnom stokom podrazumijevamo goveda a to su krave i deve,

a pod sitnom stokom se podrazumijeva ovce i koze.

Zekat na krupnu stoku se daje kada netko posjeduje određeni broj grla i to:

–         od 30 goveda do 39 goveda daje se 1 june u drugoj godini starosti,

–         od 40 goveda do 59 goveda daje se 1 june u trećoj godini starosti,

–         od 60 goveda do 69 goveda daje se 2 junadi u drugoj godini starosti,

–         od 70 goveda do 79 goveda daje se 1 june u drugoj godini starosti a jedno u trećoj godini starosti.

–         Od 80 goveda do 89 goveda daje se 2 junadi u drugoj godini starosti i dvoje junadi u trećoj godini starosti itd.

–         Svako povećavanje za 30 daje se jedno june u drugoj godini a svako povećavanje za 40 jedno june u trećoj godini starosti.

Zekat na sitnu stoku  se daje na sljedeći određeni broj :

–         od 40 ovaca do 120 ovaca daje se jedno bravče(janje),

–         od 121 ovce do 200 ovaca daje se dvoje bravčadi ,

–         od 201 ovce do 300 ovaca daje se troje bravčadi,

–         na 400 ovaca četvero bravčadi i

–         svako povećanje za stotinu po jedno.

Zekat na mrtvo blago

Zekat na mrtvo blago može biti na :

-zekat na zlato i srebro

-zekat na plaću radnika,

-zekat na trgovačku robu,

-zekat na poljoprivredna dobra.

Zekat na zlato i srebro se daje ako netko posjeduje nisab, a on je za zlato 91,6 grama zlata,a za srebro 641,5 grama srebra i na ovu količinu se daje 2,5%.

Znači 91,6 x 2,5% : 100=Količina koja se daje

Ili 641,5 x  2,5% :100 = Količina koja se daje

Zekat na plaću radnika se daje ako u toku godine može ostvariti višak koji se zove nisab i na njega će dati 2,5%. Ako ne može uštediti  protuvrijednost koliko iznosi nisab za srebro neće dati zekat.

Ovdje je važno napomenuti da se mora uzeti u obzir da se ispune prvo sve obveze kako prema porodici tako i prema državi pa tek tada ako se može  ostvariti ušteđevina  dati će se zekat. Ovdje se nisab određuje u protuvrijednosti srebra.

Zekat na trgovačku robu, sve ono što je predmet trgovanja podliježe zekatu, čak i one robe na koje se inače ne daje zekat.

Kod obračunavanja zekata na trgovačku robu na kraju godine napravi se inventura po tržišnoj cijeni a ne po cijeni nabavke. Nakon obračuna kolika se imovina posjeduje odbiju se sve potrebe za trgovinom: znači odbije se plaća radnika, porezi, struja, voda, plaćanje prostora isl. i tek tada na količinu koju posjedujemo daje se 2,5%.

Zekat na poljoprivredna dobra se daje na dan žetve bez obzira koliko se ubralo a razlikuje se po tome što se daje 10% gdje se nije navodnjavalo a gdje jeste daje se 5%. I važno je znati da se daje posebno pšenicu, posebno za ječam, posebno za raž, posebno za druge namjernice.

Davanje zekata

Po Kur’anu je određeno kome pripada zekat i tko ga može primiti, a tko ne može primiti zekat, kome se ne može dati određeno je na osnovu hadisa još za vrijeme Muhammeda a.s. tako da možemo reći da je pravo na zekat određeno na osnovu Kur’ana i sunneta Muhammeda a.s.

U suri Et-Tevbe  u ajetu 60 koji glasi:

Zekat pripada samo siromašnima, nevoljnicima, onima koji ga sakupljaju, i onima čija srca treba pridobiti, i za otkup iz ropstva i prezaduženima i u svrhe na Allahovom putu i putniku namjerniku, Allah je odredio tako a Allah sve zna i mudar je.”

Zekat pripada gore navedenim kategorijama koje su spomenute u ajetu pod uslovom da su muslimani.

Siromah mora biti u tolikoj mjeri siromašan da nema imovine koliki je iznos nisaba.

Zekat se ne može dati sljedećim ljudima;

-imućnim muslimanima koji imaju dovoljno imovine za jedan normalan život,

-roditeljima, rođacima u uzlaznoj i silaznoj liniji,

-ljudima iz porodice Hašimovića odakle potječe Muhammed a.s.,

-u svrhu gradnje džamije, mekteba, vodovoda, mostova, putova i sl.

Završna riječ o zekatu

Davanjem zekata muslimani u prvom redu čiste svoju imovinu od tuđeg hakka (prava) i time ispunjavaju jednu od pet islamski dužnosti. Zekatom imućni musliman izlazi u susret da pomogne siromahu i nevoljniku te čisti svoje srce od škrtosti. Davanjem zekata uklanjamo mržnju i zavisti između ljudi zbog materijalnog dobra koje imaju.

Zekat kao obaveza u Kur’anu je spomenuta 27 puta zajedno s namazom i time naglašavajući kolika je to obaveza i dužnost.

Sadekatul ftr- to je vadžib svakom imućnom muslimanu dati prije bajramskog

Namaza za završetak posta da bi i siromah mogao osjetiti

blagodati i proslaviti bajramske dane.

Sadakatul fitr se daje istim osobama kao i za zekat. Sadakatul fitr

se daje i za svoju maloljetnu djecu i ženu bili oni imućni ili ne.

Iznos sadakatul fitra je polovica sa’a pšenice ili čitav sa’a ječma tj.

1kg. 666 grama pšenice, odnosno, 3 kg. 332grama ječma.