Hadždž

Hadždž

Hadždž je peta obligatna dužnosz a znači zijaretitui ili ophoditi(posjetiti) određena mjesta i to u prvom redu Kabu i Arefat i to u određeno vrijeme u mjesecu hadždža, vršeći pri tome određene radnje propisane kur’anom i sunnetom.

Hadždž je propisan šeste godine po hidžri kur’anskim ajetom sure El-Beqare 196 koji glasi:

“Obavite hadždž i umru Allaha radi”.

Postoji šest šuruta(uvjeta9 da bi netko bio dužan obaviti hadždž i to su:

-Islam

-Punoljetnost

-Pamet

-Sloboda

-Materijalnost

Prenosi ibn Abas da je poslanik a.s. reko:

“O ljudi propisuje vam se hadždž.”

Zatim sam ga upitao da li svake godine? A a.s. je odgovorio:

“da sam to rekao to bi bila dužnost za tebe, nebi je mogao izdržati niti bi bio u mogućnosti da je obavljaš(svake godine), a tko obavi više puta to je dobrovoljni hadždž”.

Islamski pravnici su saglasni u mišljenju da je hadždž jedana od pet obligatnih dužnosti i da ju treba obaviti jedan put u životu, međutim postoji razmimoilaženje među pravnim školama kada tačno treba obaviti hadždž.

Imam Šafija smatra da je potrebnoobaviti hadždž kada smo materiojalno spremni, punoljetni i fizički zdravi.

Ebu hanifa, Malik i Ahmed i jedan dio drugih učenjaka smatra da hadždž treba obaviti čim se steknu mogućnosti za obavljanje hadždža.

Da bi netkio trebao i time postao dužan obaviti hadždž mora ispunjavati već navedene šurute(uvjete), te da je kondiciono izdržljiv s obzirom da je hadždž naporan, da mu neprijeti opasnost po život, a ako ne ispunjava jednu od ovih osobina koje ga obavezuju dužan je naći Bedela.

Bedel je osoba koja obavlja hadždž za drugu osobu ali mora da je već obavila hadždž.

Osoba koja putuje na hadždž mora prvo da podmiri svoje svakodnevne obaveze i to:

-da materijalno obezbijedi svoju porodicu za vrijeme njegovog odsustva, nije mu dozvoljeno da uzajma ili da ide na hadždž na štetu svoje porodice, nije dozvoljeno prodati kuću, stan ili bilo šta drugo što je prijeko potrebno za svakodnevni normalni život i obavezno mora vratiti dugove ako ih ima.

Hadždž žene

Hadždž je obligatna dužnost kako za čovjeka isto tako i za žene. Kada žena ide na hadždž mora ići u pratnji muža ili mahrema tj. zaštitnika. Muhrim može biti samo onaj čovjek iz srodstva s kojim nemože stupiti u brak. Da bi žena morala imati mahrema  dužina puta mora biti tolika koliko je dužina puta da bi netko postao m,usafir tj.18 sati srednjeg pješčanog hoda ili oko 90 kilometara,

Ako bi obavila hadžddž ispravno ali bez mahrema hadždž bi joj bio ispravan.

Ako nemože naći mahrema onda je dužna naći bedela.

Žena je dužna da traži dozvolu od muža za obavljanje hadždža a on joj nesmije zabraniti osim ako je u pitanju dobrovljni hadždž.

Hadždž djeteta i roba

Ako dijete ili rob obave hadždž dužni su ga ponoviti, osim ako u danima hadždža dijete postane punoljetno ili rob bude oslobođen.

Hadždž umrle osobe

Kada netko umre a nije obavi hadždž svejedno da li oporučio ili nije iz njegove imovine odnosno zaostavštine obavit će bedel hadždž. Imam Malik smatra da će se hadždž za umrlu osobu obaviti samo ako je opručila i to iz 1/3 njegovog imetka a nikako iz 2/3 ili 1/2.

Hadždž je propisan  96 ajetom sure Imran:

“Prvi hram sagrađen za ljud je onaj u Mekki, blagoslovljen je on i putokaz ljudima. U njemu su znamenja očevidna, mjesto na kome je stajao Ibrahim, i onaj ko uđe u njega treba da bude bezbijedan. Hodočastiti hram dužan je Allaha radi svako onaj koji je u mogućnosti, a onaj koji neće da vjeruje, pa zaista Allah nije ovisan ni o kome.”

Ihram, nijjet i telbijja

Ihram znači nijet učiniti za hadždž ili umru uz izgovor telbijje.

Muhrim je osoba koja je učinila ihram tj.hadžija.

Ihram se sastoji od:

-dva bijela čaršafa

-jedan služi kao ogrtač ili gornji dio

-drugi služi ka zagrtač ili donji dio.

Lijepo je prije nijjeta i oblačenja ihrama obrezati nokte, piodsjeći brkove i skratiti bradu, da se obriju stidna mjesta i da se okupa. Zatim će se obući ihram klanjati dva rekjata i proučiti dova:

“Moj Bože, odlučih obaviti

hadždž u ime tvoje pa mi

ga olakšaj i primi od mene”

Nakon nijjeta uči se telbijja koja glasi:

“Odazivam Ti se Gospodaru odazivam,

odazivam Ti se, Ti nemaš nikakvog druga,

odazivam Ti se, tebi pripada svaka hvala blagodati i vlast,

u tome Ti nemaš druga”

Ihram se čini na određenim mjestima tzv,Mikatima, to je granica koju nesmijemo preći bez ihrama i nih ima pet i to su:

-Zul-Hulejfe, za one koji dolaze od strane Medine,

-Džuhfe, za one koji dolaze sa strane sirije i Egipta,

-Zat Ireq, za one koji dolaze od strane Iraka i Horosana,

-Karn, za one koji dolaze od strane Nedžda,

-Jelemlem, za one koji dolaze od strane Jemena.

Onaj koji postane muhrim nesmije raditi sljedeće stvari:

-spolno općiti i razgovarati na tu temu,

-svađati se i prepirati,

-loviti,

-ubijati insekte,

-namirasati se,

-rezati nokte,

-brijati se i šišati

-nesmije nositi ništa od šivene odjeće,

-nesmije se pokrivati po glavi osim suncobranom ili kišobranom.

“Hadždž je u određenim danima(određenom mjesecu), onome ko se obaveže da će u njima obavljati hadždž nema snošaja sa ženama i ružnih riječi i nema svađe u danima hadždž…”.

Farzovi hadždža

Tri su farza hadždža, uvjeta koa se moraju izvršti da bi hadždž bio ispravan a to su:

-Ihram- nijjet učiniti

-Vukufu fil arefat- stajanje na Arefatu,

-tavafu zijaret- kruženje ili obilaženje oko Kabe.

Vadžibi hadždža

Šest je vadžiba hadždža i to su:

-stajanje na Muzdelifi,

-sa’j, kretanje između Saffe i Merve,

-bacanje kamenčića na Džemretima na Mini,

-tavafu sadr, tavaf, kruženje oko Kabe osobama koje dolaze izvan Mekke,tavaf  pri odlasku kući,

-brijanje i šišanje glave,

-klanje kurbana.

Sunneti hadždža su

Hadždžskih sunneta ima mnogo a uglavnom su vezani za ihram, tavaf, sa’j, boravak na Arafatu idr. Ovdje ćemo spomenuti samo glavne i to:

-prenoćiti na Mini uoči drugog i tećeg dana Kurban bajrama,

-poći sa Muzdelife na Minu prije izlaska sunca prvi dan Kurban bajrama,

-rdosljedno bacati kamenčiće najprije na malom pa na srenjem pa na velikom stubu i donositi tekbire prilikom bacanja itd itd.

Tavaf i vreste tavafa

Tavaf znači ophođenje oko Kabe, kruženje ili obilaženje. Da bi smo obavili jedan tavaf potrebno je obići sedam puta oko kabe tj sedam krugova napraviti I to uvijek počinjući od crnog kamena Hadžerzul esveda I izgovarajući riječi telbijje. Četiri su vrste tavafa I to:

-Tavafu-l-kudum tavaf pri dolasku u Mekku,

-Tavafu zijjaret- tavaf u danima bajrama I bez ovog tavafa nema hadždža,

-tavafu sadr- tavaf pri povratku kući I tavafu tetave’a-dobrovoljni tavaf.

Redoslijed obavljanja hadždža

  1. 1. kada se učini ihram I sve što je vezano za njega o čemu je već bilo govora pri ulasku u Medžlisu harem izgovorit će se tri puta tehlil I tri puta tekbir. Lailahe illallah, Allahu ekber.
  2. 2. Ihram ćemo staviti tako što ćemo gornji dio čaršafa staviti tako da nam dođe ispod desnog pazuha a krajeve prebacimo preko lijevog ramena,
  3. 3. Krenut će se prema hadžerul esvedu i dotaknuti ga i poljubiti ga ako se može doći do njega, a  ako nemože onda će se okrenuti dlanovi prema njemu I poljubiti ih i  proučiti tekbir i tehlil,hamd(zahvaliti Allahu) I salavat donijeti na Resula a.s.
  4. 4. započet će se tavaf krenuvši od hadžerul esveda kružeći nadesno tako da nam kaba dođe s lijeve strane, obavezno je obilaziti el hatim(krilo kabe) to je zid visok oko dva metra I malo je rastavljen oko Kabe,
  5. 5. u prva tri kruga tavaf ćemo činiti žurno treskajući ramenim činiti tzv.REML, a ostala četiri lagano I tiho,
  6. 6. kad god prolazimo pored hadžerul esveda trebamo istilam učiniti a istilamom ćemo i tavaf završiti, lijepo je istilam činiti kada god prođemo pokraj erkanul-jemana(ugao kabe od strane jemena),
  7. 7. poslije tavafu kuduma vadžib je klanjati dva rekjata na mjestu zvanom Mekamu Ibrahim, a ako to nije moguće onda bilo gdje u haremu,(mjesto na istočnoj strani Kabe na kojoj se nalaze tragovi ljudskih stopala a tradicija nam govori da su to tragovi Ibrahima a.s.,
  8. 8. poslije namaza vratiti ćemo se hadžerul mesvedu istilam učiniti I otići se napiti vode na zemzem vrelu,
  9. 9. sa’aj ćemo otići učinuti nakon tavafa, klanjanja dva rekjata na mekamuibrahim I pijenja zemzem vode. Sa’j se obavlja između Saffe I Merve koje su međusobno udaljene 576,5 metara. Kada hadžija dođe na Saffu stati će tako da vidi Bejtullah, okrenuti se prema njemu proučiti tekbir I tehlil i salavat donijeti I ispruženih ruku zamoliti Allaha šta želi. Nakon toga lagano će se spustiti prema mervi a na mjestima koja su označena treba hodati u kasu tj.činiti sa’j. Ovo treba obaviti sedam puta tako da se jedno kretanje se računa od Saffe do Merve a drugo od Merve do Saffe.Ova ophodnja utemeljena je na Kur’anskom ajetu sure El-Beqare 158. koji glasi:

Saffa i Merva su Allahova časna mjesta zato onaj koji hodočasti kabu ili umru čini ne čini nikakav grijeh ako krene oko njih.A onaj ko drage volje učini kakvo dobro djelo-pa Allah je zaista blagodaran i sve zna.

  1. 10. Poslije sa’ja hadžija se vraća u Mekku i može činiti dobrovoljne  tavafe kao nafile,
  2. 11. sedmi dan Zul-hidžeta imam će održati hutbu(govor) i upoznati hadžije s propisima i obredima a isto će učiniti i deveti dan na Arafatu i jedanaesti na mini,
  3. 12. osmi dan zul-hidžeta je Jevmu-tervijje, tog dana poslije sabah namaza odlazi se na Minu i ostaje do sabaha devetog dana zul-hidžeta.Pri odlasku na Minu potrebno je učiti što više telbijje.
  4. 13. devetog dana Zul-hidžeta poslije izlaska sunca hadžije sa Mine kreću na Arafat uz izgovor tekbira, tehlila i telbijja.
  5. 14. devetog zul-hidžeta je vrijeme boravka na Arafeta i traje od zevala devetog dana do izlaska sunca desetog dana mjeseca Zul-hidžeta. Mjesto i način boravka nije određ za vrijeme boravka na Arafatu bitno je samo da je se prisutno bilo to sojeće, sjedeći, hodajući, jašući isl. Izuzetak je mjesto tzv. Batnu-Aref. Osnovna stod nedžaseta.var za vrijeme boravka jeste da je hadžija čist. Za vrijeme boravka na Arefatu skraćivat će se namazi i spajati. Podne i Ikindija se spajaju sa jednim ezanom i dva ikameta. Prvo se prouči ezan a zatim ikamet za podne pa se klanjaju dva rekjata podne namaza, a zatim ponovo ikamet pa se klanjaju dav rekjata ikindije namaza.
  6. 15. Nakon zalaska sunca devateog dana Zulhidžeta hadžije će se uputiti na Muzdelifu gdeje će spojiti akšam i jaciju sa jednim ezanom I dva ikameta. Na Muzdelifi će noćiti. Sa nastupanjem sabaskog vremena klanjat će sabah namaz a zatip za vrijeme još sumraka uputiti će se ka Mini.
  7. 16. Na putu ka Mini zaustavit će se na mjestu zvanom Meš’aril haram I učiniti vukuf isto kao I na Arefatu s izgovorom tekbira, tehlila I telbijje,donoseći salavate i čineći dove.
  8. 17. kada se malo razvidni krenut će ka Mini gdje će izvršiti određene radnje I obrede.
  9. 18. deseti dan Zulhidžeta je prvi dan Kurban bajrama i pri izlasku sunca prvog dana Bajrama obavit će se radnja na Mini bacanje kamenčića i to sedam kamenčića na Džewmretulakabe i to se zove Remj. Pri svakom bacanju kamenčića učiće se tekbir. Već kod prvog bacanja kamenčića prestaje se učiti telbijja.

  1. 19. Nakon bacanja kamenčića na Džemretulakabe pristupit će se klanju kurbana ukoliko smo dužni jer klanje kurbana zavisi od vrste hadža koji smo zanijetili.
  2. 20. Poslije klanja kurbana hadžija će skartiti kosu i bradu ili obrijati glavu. Poslije ove radnje prestaju sve zabrane osim spolnog odnosa sa ženom.
  3. 21. Odlazi se u Mekku u harem I obavlja se tavafu zijjaret, po završetku ovog tavafa prestaje i posljednja zabrana.
  4. 22. drugi dan Kurban bajrama ili jedanaestog Zulhidžeta bacaju se po sedam kamenčića na tri džemreta,
  5. 23. treći dan kurban bajrama ili dvanaestog Zulhidžeta ponovno se bacaju po sedam kamenčića na tri džemreta što je ukupno četrdesetdevet. To je 7+(3×7)+(3×7)+(3×7)=49
  6. 24. Nakon svih ovih radnji hadždž je obavljen I još samo treba se oprostiti od Kabbe  a to ćem hadžija učiniti tako što će prvo obaviti oproštajni tavaf- Tavafu veda. Otićiće napiti se zemzem vode, po mogućnosti doći do vrata Kabe poljubiti prag, poljubiti zatim zid Kabe, dohvatiti pokrivač I zahvaliti se Allahu I učiniti dovu, nakon dove natraške po mogućnosti će  izlazeći iz Haremi-Šerifa.

Poglavlje o prestupima na Hadždžu

U ovom poglavlju ukratko je obrađeno prestupi koje hadžija nenamjerno ili namjerno učini za vrijeme hadždžda. Za te prestupe postoji određeni kefaret tj .odkupnina za prekršaj koji je učini I kao takav možemo ga podijeliti u tri grupe.

-kurban (veliki I mali)

-sadaka (u iznosu sadekatul-fitra ili neodređenom manjem iznosu)

-naknada (isplata protuvrijednostiza počinjenu štetu)

Klanje velikog kurbana

Zaklati veliki kurban dužnost je u dva slučaja i to:

-kada bi muhrim tj. Hadžija obavio tavafu zijaret džunupli,

– kada bi spolno općio poslije vukufa na Arafatu a prije šišanja i brijanja, a ako bi općio prije Vukufa na Arefatu hadž bi bio potpuno neispravan.

Klanje malog kurbana

Malim kurban se sastoji u klanju bravčeta a zaklao bi se u sledećim slučajevima:

-ako bi cio dan nosio šivanu odjeću ili bio pokrivene glave,

-ako bi obrijao ili ošišao makar četvrtinu glave, brade, stidnih dijelova tijela,

-ako bi se namirisao,

-ako bi se odrezali nokti makar jedne ruke ili noge,

-ako bi džunupli obavi tavafu kudum ili tavafu sadr

-ako bi izostavi obavljanje sa’ja između safe i Merve

-ako bi izostavio vukuf na Muzdelifi

-ako bi izostavi Remj na džemretima u njegovim danima,

-izbacivanjem polnog sjemena izazvanog strašću.

Davanje sadekatul fitra

Muhrim je dužan dati ili platiti sadekatul fitr kada napravi sljedeće prekršaje:

-ako bi namirisao slučajno manji dio tijela,

-ako bi manje od jednog dana nosio šivanu odjeću,

– ako bi obrijao jedan mali dio tijela,

-ako bi obrezao jedan nokat,

-ako bi obavi tavaf bez abdesta

-ako bi izostavi jedan remj na džemretima,

-ako bi umanji broj bacanja na džemretima

Naknada i isplata za počinjenu štetu

Prije nego što objasnimo ovo podcjelinu važno je napomenuti nekoliko riječi o Kur’anskom ajetu sure El-Maide 95-96 gdje se govori o zabrani kopnenog lova. U tim se ajetima kaže:

“O vjernici, ne ubijajte divljač dok obavljate obrede hadždža(dok ste u ihramima) i onome ko od vas hotimično ubije (divljač) kazna mu je (žrtvovati jednu domaću životinju)životinja slična onoj koju je ubio čiju će vrijednost procijeniti dvojica vaših pravednih ljudi i to kao poklon Kabi(za sirotinju) ili da se iskupi time što će ravno tome nahraniti siromahe ili postiti da bi osjetio težinu svog griješnog postupka. Allah je ooprostio ono što je prošlo (u predislamsko doba). Onoga koji to ponovo uradi Allah će kazniti. Allah je Silan i On strogo kažnjava”

“Vama se dopušta da u morzu lovite i da ulov jedete, i da se njime vi i putnici koristite, a zabranjuje vam se da na kopnu lovite dok obrede hadždža obavljate. I bojte se Allaha pred kojim će te se iskupiti.”

U ovim ajetima jasno je rečeno da je odkupnina za ubijenu divljač njihova protuvrijednost koju će ustanoviti dvojica poštenih ljudi.

Zabrana ubijanja se odnosi na četiri vrste životinja i nije ih dozvoljeno ubijati čak ni u haremu-šerifu a to su:kobac, vrana, miš i pas lutalica. U nekim se hadisima navodi zmija i vepar. Na  osnovu hadisa većina islamskih učenjaka smatra da se mogu ubiti sve ostale štetočine koje su opasne po sigurnost hadžija a to su:vuk, leopard, ris, lav i dr. opasne životinje. U ovu skupinu ne spadaju strašljive životinje kao što je lisica i hijena. Ako bi se ove ubile dužnost je zaklati bravče kao kurban.

Plaćanje protuvrijednosti se čini u sledećim slučajevima:

-ako bi netko ubio divljač koju je zabranjeno ubiti ili je nagovorio nekoga da ju ubije pa ta osoba to i učini dati će protuvrijednost te životinje npr. Za ubijenog zeca zaklat će jare, za hijenu i lisicu veliko bravče, za noja devu, za divljeg magarca goveče i sl.

Ako muhrim ubije divljač koja ga je napala nije dužan nikakve naknade.

U hadisima Božijeg poslanika a.s. se navodi da za sječu drveća takođe treba izvršiti naknadu pa će se za oboreno stablo zaklati veliki kurban, za osječenu granu mali kurban a za sitno granje će se platiti sadekatul-fitr.

Molim Uzvišenog Allaha da svima nama omogući da steknemo uslove da obavimo hadždž u skladu s njegovim propisima te da nama i svim hadžija ukabuli  hadždž, da na oprosti sve grije koje hotimično i nehotimično učinismo.  Neka je Hvala Njemu Gospodaru našem i neka je salavat i selam na Muhammeda a.s.  na sve božije poslanike, na ehlil-bejt i na sve ashabe i vjernike i vjernice koje živiše u skladu s Kur’anom i Sunnetom Resullullah a.s..

Amin!