Feraiz

Feraid, Nasljedno pravo

Muamelat je poseban dio šeriatskog prava ili fikha koji reguliše imovinsko-pravne odnose ljudi do njihove smrti.

Feraid je poseban dio šeriatskog prava ili fikha koji reguliše imovinsko-pravne odnose ljudi poslije njihove smrti.

Muhammed a.s. je rekao da je feraiz polovica znanja u imovinsko pravnim odnosima:

Učite sami i naučavajte svijet o feraizu, jer je feraiz polovica znanja”

Uvod

Osnova za nasljedno pravo u vrijeme džahilijeta kod predislamskih arapa biolo je.

-krvnosriodstvo, En-nisab,

-međusobni ugovor,El-‘ahid

Krvno srodstvo po njemu su mogli da nasljeđuju samo muške osobe koje su bile sposobne da na konjima idu u rat i da plijen zadobijaju. Malodobna muška i ženska djeca nisu mogla da nasljeđuju.

Međusobni ugovor mogao je biti jedan o sljedeća dva:

-ugovor kada bi dvojica ljudi ugovorili da jedan za drugog krvninu plate ako zločin počine, da jedan za drugog odgovara i da onaj koji nadživi naslijedi umrlog,

-ugovor koji bi se napravio kada bi se posvojilo tuđe muško dijete i učinilo ga kao svojim ono bi ga i naslijedilo a ne vlastito dijete.

Ovi osnovi za nasljeđivanje zadžani su i u početku islama a dodata su i još dva a to su:

Preseljenje onim muhadžiri koji su učinili hidžru(preselili se u Medinu iz mekke) i međusobno se pazili i prijateljski živjeli oni bi jedan drugog naslijedili iako nisu bili u rodu.

Bratimljenje, stanovnici Medine i Mekke između kojih je a.s. izvršio bratimljenje nasljeđivali su jedan drugog a nije ih nasljeđivala njihova rodbina.

Ove osnove ili sebebe za nasljeđivanje ukinuti su kur’anskim ajetom koji glasi:

“Po Božijoj knjizi ljudi između sebe koji szu vezani krvnom vezom bliži su jedni drugima(nego ostali nasljednici)”

Za svaku suru ili ajet postojao je sebeb(povod objave) tako i  za ajete o nasljednom pravu. Povod je bio kada je nakon bitke na Uhudu Poslanuiku a.s. došla žena Sa’da ibn Rebie sa svoje dvije kćeri i požalila se da je njen suprug poginuo u bitci i da je njegov imetak naslijediio brat a ona i dvije kćeri ostale siromašne i bez opskrbe.

Tim povodom najprije je bio objavljen ajet koji samo općenito određuje da i muške i ženske osobe imaju pravo na nasljedstvo a taj ajet glasi:

“Muškarcima pripada dio onoga što ostave njihovi roditelji i bližnji srodnici a i ženama pripada dio od onoga što ostave njihovi roditelji i bližnji srodnici, bilo da su ostavili malo ili mnogo, njima pripada određeni (alikvotni) dio.”

Kasnije su objavljena još tri ajeta koja su regulisala u potpunosti nasljedno pravo a oni glase:

1″ Bog vam zapovjeda u dijeljenju vašeg imanja između vaše djece, da muško dijete dobije koliko dvoje ženske. Ako budu samo ženska djeca i to ih bude dvije ili više onda im (skupa)pripadaju dvije trećine od onoga što ostavi(roditelj). Ako bude samo jedno žensko dijete pripadamu polovina. Svakom od roditelja pripada po jedna šestina od onoga što umrli ostavi, ako umrli ima samo jedno dijete a ako umrli nema nikakva djeteta onda majci pripada jedna trećina.

Ako umrli bude imao braće, onda njegovoj majci pripada jedna šestina, pošto se vasijjet izvrši i pošto se plati dug. Vi neznate da li su vam vaši roditelji ili vaša djeca korisnija, a ovo su odredbe propisane kao neopoziva dužnost od Boga, Zaista Allah sve zna i mudar je.

2 “I vama (muževima) pripada polovina od onoga što ostave vaše žene, ako ne budu imale djece, a ako budu imale dijete, onda vama pripada četvrtina od onoga što one ostave pošto se izvrši vasijjet i plati njihov dug.Njima (ženama) pripada četvrtina od onoga što vi ostavite ako u času smrti nebudete imali djece, a ako budete imali koje dijete njima pripada osmina od onoga što ostavite ali pošto se izvrši vasijket i plati dug. A ako muškarac ili žena od kojih se nasljeđuje po daljnjem srodstvu bude imao(imala) brata ili sestru onda svakom od njih(braći i sestrama) pripada šestina a ako ih bude više od jednog oni zajedno imaju trećinu poslije vasijjeta i isplate duga. To je zapovjed od Boga a Bog sve zna i ne hiti s kaznom.”

3″ Oni će u teb (o dalnjim rođacima) tražiti savjet(Muhammede) reci im: Bog vas poučava o daljnjim rođacima. Ako umre čovjek bez djece i ako ima sestru ona će imati polovinu imanja koju on ostavi. On će (brat) takođe biti njezin nasljednik ako žena umre bez djece. Ako umrli ima dvije sestre one će imat(zajedno) dvije trećine onog imanja koje je umrli ostavio, ako umrli ima i braće i sestara brat će imati koliko dvije sestre. Bog vam j razgovjetno rastumačio da nebiste bili u zabludi. Bog zna sve stvari”.

Za osobe koje nisu spomenute u citiranim ajetima a spadaju u krvno srodstvo njihovo nasljedno pravo regulisano je sunneto i idžma’i ummetom.

Definicija i osnovni elementi u nasljedstvu

  1. 1. Nasljedno pravo u objektivnom smislu jeste skup pravnih normi, odredbi koje uređuju i određuju prijelaz zaoostavštine umrlog ,ostavitelja, na neko drrugo lice, nasljednika.

Nasljeđivanje je prijelaz imovine izvjesnog lica koje je umrlo na neko drugo lice koje je živo putem nasljedstva.

Sastavni dijelovi nasljeđivanja bez kojih nema nasljeđivanja su:

-Muris, ostavitelj, osoba koja je umrla i ostavila imetak koji se može naslijediti,

-Varis, nasljednik, osoba na koju prelazi imovina umrlog

-Muhalefat,zaostavština, imetak koji se nasljeđuje, imovina ostavitelja.

  1. 2. Tri su osnova u šeriatsko nasljednom pravu za nasljeđivanje i to:

krvno srodstvo

valjana bračna veza

zaštitništvo.

  1. 3. Četri su osnovne predpostavke za nasljeđivanje i to:

smrt ostavitelja, nasljedno pravo predpostavlja da je ostavitelj umro i da je pravomoćno proglašen mrtvim

pravo na nasljedstvo,ovo pravo se zasniva na činjenici da je nasljednik u krvnom ili nekom drugom srodstvu ili da je vasijjetom spomenut u oporuci ostavitelja,

postojanje nasljednika, nasljednik treba da je živ ili barem začet tj. Da nadživi umrlčog odnosno nadživi ostavitelja,

sposobnost nasljednika, lice koje nasljeđuje treba da ima sposobnost nasljeđivanja da nepostoji neka apsolutna ili relativna nesposobnost za nasljeđivanje.

  1. 4. Zaostavština ostavitelja prije nego što se uruči nasljednicima kao takva odgovorna je za:

-troškove oko liječenja i ukopa ostavitelja,

-dugove ostavitelja,

-ooprruku(vasijet) ostavitelja,i tek nakon podmirivanja ovih ide

-prelaz i urudžba čistwe ostavštvine.

Važno je napomenuti nekoliko riječi o vasijjetu tj oporuci umrlog.

Vasijjet je odeređšeni dio imovine koji nesmioje biti više od jedne trećine koju ostavitelj određuje svojevoljno u korist neke osobe, vjerskih dobara i sl. Vasijjet može biti neka stvar, predmet, određena svota novca i sve drugo što je ostavitelj  naznačio u oporuci.

Predpostavke za valjanost  vasijjeta su:

-da ostavitelj bude zumno zdrav, da svjesno raspoređuje svoju imovinu,

-musa-leh, nasljednik oporuke da je živ ili barem začet,

– da vasijjetom nije obuhvaćeno više od jedne trećine imovine,

-da nebude ostaviotelj prezadužen,i –da nije učinjen zakonskom nasljedniku.

Sposobnosti nasljednika

Oni koji imaju pravo na nasljedstvo tj. da budu nasljednici i kao takvi imaju pravo na određeni alikvotni dio ima devet vrsta i to:

-ashabi-feraiz

-asabai-nesebijje

-asabai-sebebijje

-asabai-mevlal-itaka

-ashabur-reddi

-zevil-erham

-mevlel-muvalat

-mukarrun-leh

-musa-leh bi džema’il-mali

Ashabui-feraiz u ovu kategoriju spadaju lica koja su u srodstvu po muškoj krvi sa ostaviteljem i kojima je Kur’ano, sunnetom ili idžma’om određen alikvotni dio zaostavštine, koji se zovu farzovi.

U Kur’anu je navedeno šest određenih alikvotnih dijelova koji se zovu farzovi i to: 1/2, 1/4,1/8, 2/3, 1/3, i 1/6.

1/2(jenu polovinu) može naslijediti ovisno od situacije kćerka,muž ili sestra.

Kćerka:”ako bude(nasljednik) samo jedno žensko dijete, pripada mu jedna     polovina”

Muž:”i vama(muževima) pripada polovica od onoga što ostave vaše žene, ako u času smrti nebudi imale djece”

Sestra:”ako čovjek umre bez djece i ako ima sestru,ona će imati polovinu imanja kojeg on ostavi”

1/4(jedna četvrtina)ovaj određeni dio spomenut je u Kur’anu za dvije osobe i to za muža i za ženu

Muž: “Ako budu imale(žene u čaasu smrti) koje dijete onda vama(muževima) pripada jedna četvrtina od onoga što one ostave, pošto se izvrši vasijjet i vrati dug”

Žena: “Njima(ženama) pripada jedna četvrtina od onoga što vi ostavite ako nebudete imali nikakvo dijete”

1/8(jedna osmina) kao farz spominje se u Kur’anu samo za ženu u sljedećem slučaju:”Ako budete imali u času smrti koje dijete, onda njima(ženama)pripada osmina od onoga što vi ostavite, ali pošto se izvrši vasijjet i vrati dug”

Važno je napomenuti ako ostavitelj ima više žena njima skupa pripada jedna osmina.

2/3(dvije trećine) ovaj alikvotni, određeni dio kao farz u Kur’anu spominje se za kćerke i sestre:

Kćerke: “ako budu samo ženska djeca i to ih bude(dvije ili) više od dvoje, onda im pripada(svima zajedno) dvije trećine od onoga što ostavi njihov roditelj.”

Sestre:” ako umrli ima (dvije ili) više od dvije sestre onda će one(sve zajedno) imati dvije trećine od onog imanja, kojeg umrli bude ostavio”

1/3(jedna trećina) kao farz spopmenuta Kur’anom odnosi se na dvije osobe i to:

Majka: “ako umrli ne bude imao nikakvog djetate a naslijede ga roditelji onda njegovoj majci pripada jedna trećina”

Braća i sestre po majci:”Ako ih bude više(braće ili sestara) oni zajedno imaju trećinu poslije vasijjeta i poslije isplate duga”

1/6(jedna šestina) kao alikvotni dio farz spomenuta je na tri mjesta u Kur’anu i to:

Roditelji(Oba roditelja) :”svakom od roditelja pripada šestina od onoga što umrli ostavi, ako bude imao makar jedno dijete”

Majka: “ako (umrči) bude imao braće, onda njegovoj majci pripada jedna šestina, pošto se izvrši vasijet i pošto se plati dug umrlog”.

Brat il sestra po majci:”ako muškarac ili žena od kojih se nasljeđuje po daljem srodstvu budu imali jednog brata ili jednu sestru(po majci) onda njima pripada jedna šestina”.

Mogućnosti ashabui-feraiza

Mogućnosti ashabui-feraiza da naslijede određeni alikvotni dio ovisi od situacije i kao takvih imamo ih dvanaest od kojih je četiri muška i osam ženskih nasljednika.

Muška lica su:otac, djed(očev otac),brat po majci i suprug.

Ženska lica su:supruga, kći, kći od sina(unuka),punokrvna sestra, setra po ocu(polusestra), sestra po majci(polusstra), majka i nana(nena ili baka).

Mogućnost oca:

prva mogućnost je ako umrli pored oca ostavi  od nasljednika još samo sina ili sina od sina ili više njih sinova ili unuka i tada mu pripada 1/6.

– druga mogućnost je ako umrli  pored oca ostavi od nasljednika još samo kćerku(kćeri) ili od sina kćeri(unuke) u tom slučaju nasljeđuje 1/6 i učestvuje još i kao asaba(univerzalni nasljednik)

-treća mogućnost je ako umrli pored oca ne ostavi nikoga onda on (otac) nasljeđuje cijelu imovinu kao asaba(univerzalni nasljednik).

Mogućnost djeda:

očev otac konkuriše sa ocem, kada umrlog nadživi očev otac on nasljeđuje kao i otac u slučajevima navedenim za oca. Postoji nekoliko izuzetaka u kojima se nasljedstvo razlikuje ali to su jako rijetki slučajevi pa ih nećemo ovdje navoditi.

Mogućnost brata i sestre po majci:

Brat i sestra po majci imaju tri mogućnosti za nasljeđivanje i to :

-prva mogućnost je ako umrli ostavi samo jedno od ovih lica tj. samo brat po majci ili samo sestru po majci onda to jedno lice nasljeđuje 1/6,

-druga mogućnost je ako umrli ostavi iza sebe više od jednog brata ili jedne sestre po majci onda oni nasljeđuju skupa 1/3 trećinu koju međusobno polove i ovdje ne pripada mušku koliko dvjema ženskima,

-treća mogućnost je ako umrli ostavi svoje vlastite djece ili ostavi djece od sina ili ostavi oca ili očeva oca(djeda) onda ovi isključuju iz nasljedstva brata i sestru po majci.

Mogućnosti muža:

Dvije su mogućnosti kada muž nasljeđuje i to:

-prva mogućnost je ako supruga ne ostavi iza sebe vlastite djece ili djece od sina onda mužu pripada i nasljeđuje ½,

-druga je mogućnost ako supruga ostavi iza sebe svoje vlastito dijete ili djecu, djete od sina ili djecu od sina onda muž nasljeđuje ¼.

Mogućnost supruge:

Supruga ima dvije mogućnosti za nasljeđivanje i to:

-prva mogućnost je ako suprug ne ostavi iza sebe svoje djece ili djece od sina onda supruga nasljeđuje ¼,

-druga mogućnost je ako umrli suprug ostavi djece svoje ili od sina tada supruga nasljeđuje 1/8

Mogućnost vlastite kćeri:

Vlastita kći može nasljeđivati u tri slučaja i to:

-prva mogućnost ako umrli ostavi od svoje djece samo jednu kćer, bez obzira bez obzira na to da li on ima i drugi nasljednika njoj farzom pripada ½

-druga mogućnost je ako umrli ostavi više kćeri onda one nasljeđuju 2/3 zaostavštine,

-treća mogućnost je ako umrli(otac ili mati)  ostavi i sinova pored kćeri onda sin nasljeđuje koliko dvije kćeri.

Mogućnosti kćeri od sina(uneke):

Kćer od sina ima šest mogućnosti za nasljeđivanje i to:

-pšrva mopgućnost je ako ostavitelj ostavi samo jednu kćer od sina onda ona nasljeđuje ½ kao što bi nasljedila i vlastita kćer,

-druga mogućnost je ako ostavitelj ostavi više kćeri od sina onda one sve zajedno nasljeđuju 2/3,

-treća mogućnost je ako ostavitelj ostavi i kćerio od sinova i sinova od sinova onda sinovi od sinova nasljeđuju kaoliko dvije kćeri,

-četvrta mogućnost je ako ostavitelj ostavi samo jednu vlastitu kćer a od sina jednu ili više kćeri onda one(unuke)nasljeđuju 1/6.Znači vlastita kći nasljeđuje ½ farzom određenu a unuka 1/6 što je ukupno 2/3 koje su ženskim licima određene kao farz.

-peta mogućnost je ako ostavitelj ostavi dvije vlastite kćeri ili više kćeri onda kćeri od sinova(unuke) se isključuju iz nasljedstva jer one tada nasljeđuju cijelu zaostavštinu.

-šesta mogućnost je ako ostavitelj ostavi vlastitog sina onda se kćeri od sinova isključuju iz nasljedstva jer sino nasljeđuje cijelu zaostavštinu.

Mogućnost punokrvne sestre:

Punokrvna sestra ima pet mogućnosti za nasljeđivanje i to:

-prva mogućnost je ako ostavitelj ostavi punokrvnu sestru onda ona nasljeđuje 1/2,

-druga mogućnost je ako ostavitelj ako ostavitelj ostavi dvije ili od dvije višwe sestara onda njima skupa pripadaju 2/3

-treća mogućnost je ako ostavitelj ostavi pored punokrvne sestre punokrvne braće onda braći pripada koliko dvjema sestrama,

-četvrta mogućnost je ako ostavitelj ostavi punokrvnih sestara sa vlastitim kćerima ili kćerima od sinova(unukama) onda kćeri nasljeđuju kao asabe onaj dio zaostavštine koji preostane pošto se odbije farz za vlastite kćeri ili kćeri od sinova koji iznosi 2/3 tj. nasljeđuju 1/3.

-četvrta mogućnost je ako ostavitelj ostavi sina ili od sina sina ili ostavi oca ili očeva oca onda se opne isključuju iz nasljedstva i ne nasljeđuju ništa.

Mogućnost polu-krvne sestre po ocu:

Polukrvne sestre po ocu nasljeđuju u sedam slučajeva i to:

-prva, druga, treća,i četvrta mogućnost su iste kao ikod punukrvne sestre jer ona dolazi na njeno mjesto ako je nema(punokrvne sestre),

-peta mogućnost je ako ostavitelj ostavi sina, sina od sina, oca, očeva oca, punokrvnog brata, punokrvnu sestru koja je asaba sa kćerkom ili dvije i više sestara, onda jedno od ovih isključuje polukrvnu sestru po ocu,

-šesta mogućnost je ako ostavitelj ostavi jednu punokrvnu sestru i jednu polukrvnu sestru po ocu onda polukrvna sestra po ocu nasljeđuje 1/6 tako da punokrvna sestra naslijedi 1/2 a plukrvna 1/6 što je ukupno 2/3.

-sedma mogućnost je ako ostavitelj ostavi jednu polukrvnu sestru po ocu i dvije ili više punokrvnih sestara onda se isključuje iz nasljedstva osim ako ima punokrvnog brata koji je učini asabom.

Mogućnost majke:

Majka ima dvije mogućnosti nasljeđivanja i to:

-prva mogućnost je ako ostavitelj tj.njen sin ili kćerka, ostave svoje vlastite djece ili djece od sina ili ako ostavi dvoje ili više braće i sestara punokrvnih ili polukrvnih u svakom tom slučaju majka nasljeđuje 1/6,

-druga je mogućnost ako ostavitelj ostavi majku a ne ostavi, djece ili unuka, niti supruga onda majka nasljeđuje 1/3.

Mogućnosti nane:

Mogućnost nane tj. očeve majke ili majke od majke imaju dvije i to:

-prva mogućnost je ako ostavitelj ostavi jednu nanu ili pak obadvije njima pripada 1/6 ako su na istoj deredži(stepenu) važnosti a ako nisu onda bliža isključuje daljnju.

-druga je magućnost ako ostavi svoju majuku onda se nana isključuje iz nasljedstva.

Asabai-nesebijje

Asabai-nesebije ili kraće asaba jesu univerzalni nasljednici. To su ona lica koja su u srodstvu sa ostaviteljem po muškoj krvnoj lozi a nije im Kur’anom određen alikvotni dio nasljedstva. Oni nasljeđuju cijelu imovinu aki su sami ili kada se odbije farz koji pripada asahabi-feraiza.

Asaba-nasljednika imamo dvije vrste i to: asaba-nesebije i asaba-sebebije.

Asabai-nesebijje jesu ona lica koja su u krvnom srodstvu sa ostaviteljem po muškoj krvnoj lozi i dijele se u tri vrste i to:

asaba bi nefsihi to je svako muško lice koje je direktno u srodstvu po krvi sa ostaviteljem i možemo ih podijeliti u četiri skupine:

a) u prvu skupinu spadaju sin, muški unuci, muški praunici itd.silaznom lozom,

b) u drugu skupinu ubrajaju se otac, očev otac itd. Uzlaznom lozom

c) u treću skupinu ubrajamo braću, poluikrvnu braću, njihove sinove itd. pobočne muške loze,

d) u četvrtu skupinu ubrajamo članove iz očeve pobočne loze znači amidže, njihovu djecu i td.

asaba bi gajrihi jeste svako žensko lice koje je postalo asabom uz neko drugo muško lice koje je asabi bi nefsihi a to su kći, kći od sina, punokrvna sestra, polukrvna sestra i one sa svojom braćom postaju univerzalni nasljednici kao asaba bi gajrihi.

asaba mea-gajrihi je svako žensko lice koje postaje asaba uz neko drugo žensko lice. To su punokrvna sestra i punokrvna sestra po ocu.

Asabai-sebebijje

Asabai  sebebije jeste ono lice koje nasljeđuje zaostavštinu svog oslobođenog roba ako nema nasljednika po krvnom srodstvu. Asabai-sebebijje jesu lica koja oslobode svoga roba.

Mevlal-itaka je osloboditelj i on nasljeđuje oslobođenog roba ako nema nikoga od nasljednika a rob nemože ni u kom slučaju naslijediti osloboditelja(mevlel-itaku) osim ako je spomenut u oporuci vasijjetom.

Asaba mevlel-itaka jesu ona lica koja su u srodstvu po muškoj krvnoj lozi sa osloboditeljem(mevlel.itakom) i oni nasljeđuju od oslobođenog roba ako on nema nasljednika.

Ashabur-reddi

Ashabur-reddi jesu lica od ashabu feraiza koja naslijede i onaj dio ostavštine koji preostane pođto se odbiju alikvotni Kur’anom određeni dijelovi tj.farz dijelovi.

Ashabur-reddi ima osam lica i to su:brat po majci, vlastita kći ostavitelja,kći od sina, sestra po ocu i majci, sestra po ocu, sestra po majci, majka i prava nana.

Zevil-erham

Zevil-erham jesu lica koja su u srodstvu sa ostaviteljem po ženskoj krvnoj lozi i oni nasljeđuju kada nema niti ashabi feraiza niti asabe a to su: unuci od kćerke, otac majke, sestrići itd.

Zevel-erham je svako lice koje je u krvnosm srodstvu sa ostaviteljem a nije niti ashabu-feraiz niti asaba(univerzalni nasljednik.

Zeveli-erham kao treća kategorija nasljednika s obzirom na lozu(džihet) dijeli se na četri kategorije od kojih svaki predhodni isključuje narednog a to su:

-prva kategorija, u ovu skupinu ubrajaju se lica koja potječu od ostaviteljeva po ženskoj krvnoj  izravnoj silaznoj lozi a to su: djeca od ostaviteljeve kćerke(unuci) i njihova djeca i dalje silaznoj  lozi,

-druga kategorija, u ovu kategoriju uvrštavaju se lica koja su su po ženskoj krvnoj izravnoj uzlaznoj lozi a to su:djedovi i nane koji nisu niti ashabu-feraiz niti asabe.

-treća kategorija, u ovu kategoriju ubrajamo lica koja potječu od ostaviteljevih roditelja u pobočnoj lozi a to su:djeca od sestre i  njihova djeca itd. Silaznom putanjom.

-četvrta kategorija, u ovu skupinu uvrštavamo lica koja potiču od djeda ostavitelja tj. od oca njegova oca ili njegove majke i njihovi potomci itd.

Mevlel-muvalat

Mevlel-muvalat je lice koje je primilo muvalat(zaštitništvo) ostavitelja kada mu je ostavitelj za života izjavio da je on njegov mevla i da će ga on naslijediti ako umre prije njega kao i da će platiti krvninu ako počini zločin.

Ovaj ugovor valjan je samo ako osoba koja uzima drugu osobu za nasljednika ispunjava ove uvjete.:

-da bude slobodna da nije rob,

-da nije arap,

-da nebude oslobođeni tj. da prije nije bio rob pa je oslobođen,

-da nema nikoga od nasljednika po krvnom srodstvu,

-da nebude država njegov mevla,

– da već prije nije uzeo nekoga za mevlel-muvalata.

Mukarrun-leh bin-neseb

Mukarun-leh bi neseb je ona osoba koja je bila nepoznata i za koju se nije znalo ali je za života ostavitelj izjavio da mu je u krvnoj vezi i pri svojoj izjavi ostao npr. Kada ostavitelj izjavi da mu je neka osoba za koju se nezna porijeklo brat, amidž ili netko drugi od rodbine.

Musa-leh bi džemi’il-mali

Musa-leh bi džemi’il-mali je ona osoba kojoj je ostavitelj ostavio vasijjeto cijelu svoju zaostavštinu jer nije imao krvnog nasljednika.

Bejtul-mal

Bejtul mal je  zajednička imovina muslimana i kada ostavitelj nema krvnih nasljednika niti je vasijetom oporučio šta će se uraditi s njegovog imetka onda se3 on dodjeljuje bejtul-malu za izdržavanje sirotinje, liječenje bolesnika. Za izdržavanje starih i iznemoglih lica, kao i za potrebe napuštene djece (jetima) a ne za izgradnju bilo koje vrste.

Nesposobnost nasljednika

Nesposobnost nasljednika može biti apsolutna i relativna.

Apsolutna nesposobnost isključuje pojedino lice iz nasljedstva radi izvjesnih smetnji a to su: vjerska raznolikost,ubojstvo,ropstvo.

-vjerska raznolikost(ihtilafu-din) je ta da je nezamislivo i šerijatski nedozvoljeno a time i zabranjeno da muslimana naslijedi nemusliman i obrnuto nemuslimana nemože naslijediti musliman,

-ubojstvo(katlu), nemoguće je da ubica naslijedi onoga koga je ubio, Ubojstvo po šerijatu je peterovrsno a detaljnije je obrađeno u ukubatu :

a)hotimično s predumišljajem

b)slično hotimičnom, to je kada ubica nije imao namjeru da ubije ali od siline udaraca nastupi smrt,

c)nehotimično, bez predumišljaja,

d)počinjeno usljed nekog čina a ne svojom voljom, npr. Prilikom rada ozlijedi drugo lice i ono pogine,

e)nastalo uzrokom neke druge osobe.

-ropstvo, nemože naslijediti ostavitelja lice koje nije slobodno tj.rob ili robinja.

Realativna nesposobnost

Realtivna nesposobnost je ona koja isključuje nasljednika zbog postojanja drugo nasljednika koji je u bližoj krvnoj vezi sa ostaviteljem i ona može bit:

-potpuna(hudžubi hiram) npr. djed se isključuje zbog postopjanja oca, ili unuk zbog postojanja vlasdtitog sina i

-djelomična(hudžbi nuksan) je smanjenje nasljedstva zbog postojanja nekog drugog nasljednika npr.supruzi ¼ umjesto ½ zbog postojanja djece i sl.