Pitanja i odgovori o Postu, Zekatu i Hadždždu

POST
1.Šta je post i od čega se sastoji?
Post je stroga vjerska dužnost koja je propisana druge godine po hidžri, a sastoji se od sustezanje od jela, pića, pušenja i drugih tjelesnih uživanja.

2.Kada i kome je post obavezan?
Post je obavezan svakom punoljetnom i pametnom muslimanu i muslimanki u mjesecu ramazanu i to od zore do zalaska sunca.

3.Kako se zanijeti ramazanski post?
“Nevejtu en esume lillahi te’ala gaden min šehri ramadan”
Što znači: “Odlucih da postim sutra ramazanski post, u ime Allaha.”

4.Kako glasi dova za iftar?
Allahumme inni leke sumtu ve bike amentu ve alejke tevekeltu ve ala rizkike eftartu.
Što znači: „Allahu, postio sam u Tvoje zadovoljstvo, vjerujem u Tebe i iftarim se opskrbom koju si mi Ti dao.“

5.Šta kvari post?
Post kvari jedenje, pijenje, pušenje i druga tjelesna uživanja.

6.Šta je kefaret kod posta, a šta Kada?
„Kefaret“ kod posta je kazna kada se namjerno omrsimo prije iftara. Ta kazna iznosi 60 dana i plus dani koje nismo postili.
„Kada“ kod posta je napostiti ne namjerno prekinuti post, i to dan za dan tj.
kada se iz opravdanih razloga omrsimo, npr. zbog bolesti, tada ćemo napostiti dan za dan .

7.Šta neće pokvariti post?
Post neće pokvariti ako postać u zaboravu učini nešto što kvari post.

8.Ko u ramazanu nije obavezan postiti?
U ramazanu nisu obavezni postiti putnici musafiri, radnici na teškom poslu, zatvorenici, vojnici, bolesnici, iznemogle osobe, trudnice, porodilje itd.

9.Jesu li ove osobe dužne napostiti propušteni post?
Sve navedene osobe su dužne napostiti propušteni post.

10.Šta je fidja?
Osobe koje iz opravdanih razloga nemogu napostiti propušteni post, npr. iznemogli starci i starice, dužni su, ako imaju mogućnosti za svaki dan podijeliti fidju u visini sadekatul-fitra – ručka i večere.

11.Koliko post ima šarta i koji su?
Post ima tri šarta, a to su:
1. Sehur – vrijeme kada se ruča,
2. Imsak – vrijeme kada se zaposti, i
3. Iftar – vrijeme kada se večera.

12.Kada je post zabranjen – haram?
Post je zabranjen navečer, prve dane bajrama, i kad je žena u hajzu i nifasu.

13.Koja dužnost post može biti?
Post može biti: Farz, kao što je post u Ramazanu, Vadžib, kao što je zavjetni post, Sunnet – nafila, kao što je post ponedjeljkom i četvrtkom, post ašure u Muharremu, post na dan Arefata i td..

14.Šta je sehur, imsak i iftar?
Sehur je vrijeme ručka prije posta, imsak je čas kada se zaposti, a iftar je vrijeme kada se prekida sa postom.

15. Koje godine je propisan post?
Post je propisan druge godine po hidžri, tj 624.g

ZEKAT

16.Šta je zekjat?
Zekjat je obavezno dijeljenje viška imovine u zlatu, srebru, novcu, stoci, trgovaćkoj robi itd..
Zekjat je obavezno dijeljenje imetka imućnih muslimana koji imaju nisab.
Zekat isnosi dva i po posto (2,5 %) od imovine na koju se daje zekat.

17.Na što se daje zekat a na što sadekatul-fitr?
Zekat se daje na kapital – imovinu kao što je, zlato, srebro, novac, vrijednosni papiri, trgovačka roba, poljoprivredni proizvodi i stoka a sadekatul-fitr se daje na čeljad – ukućane.

18.Šta je nisab i koliki je nisab na kapital?
Nisab je šeriatom određena količina imovine čijim sticanjem nastaje obaveza davanja zekata.
1. Nisab na zlato je, 91,60 grama, a na srebro 641,50 grama.
2. Nisab na sitnu stoku je 40 grla. Na 40 ovaca ili koza, daje se jedna ovca, na 121 ovcu ili kozu daju se dvije, na 201, tri ovce, itd.
3. Nisab na krupnu stoku je 30 goveda. Na 30 goveda daje se jedno goveče od dvije godine, na 40 daje se jedno od tri godine, na 6o daju se dvoje od dvije godine itd.
4. Nisab na deve je 5 deva. Na 5 deva daje se jedna ovca, na 10, dvije ovce, itd.
5. Nisab na poljoprivredne proizvode sa njiva koje se nenavodnjavaju daje se desetina tj. 10%, a koje se navodnjavaju, daje se dvadesetina tj. 5%.

19.Kome se daje zekat?
Zekat se daje:
1. Onima koji su siromašni, el-Fukarau,
2. Onima koji nemaju nigdje ništa, el-Mesakin,
3. Onima koji prikupljaju zekata, el-‘Amilin,
4. Onima čija srca treba pridobiti za Islam, el- Muellefetul-kulub,
5. Onima koji su zarobljeni, er-Rikab,
6. Onima koji su prezaduženi, el-Garimin,
7. Onima koji su na Allahovom putu, fi sebilillah. (Et-Tevbe, 60)

20.Kome se još može dati zekat i sadekatul-fitr?
Zekat se može dati braći, sestrama, njihovoj djeci, dajdžama, amidžama tetkama njihovoj djeci idt..

21.Kome se ne može dati zekat niti sadekatul-fitr?
Zekat i sadekatul fitr se ne mogu dati nemuslimanima, bogatašima, uzlaznoj rodbini tj. roditeljima, dedama i nanama, zatim silaznoj rodbini tj. djeci, unučadima, itd. Ne može se dati mentalno bolesnoj osobi niti svome dužniku.

22.Na što se ne daje zekat?
Zekat se ne daje na stan ili kuću, pokućstvo, mašine za rad, stoka za rad, npr. konje, magarce, volove i dr. Kao i ženski nakit od bisera, merdžana i dragog kamena.

23.Ko je dužan dati sadekatul-fitr?
Sadekatul-fitr su dužni dati svi imućni muslimani i muslimanke bez obzira na starost i bez obzira jesu li postili. Za djecu to daju njihovi roditelji.

24.Kada se daje sadekatul-fitr?
Sadekatul-fitr se daje u mjesecu Ramazanu i daje se u novcu ili naturi.

HADŽDŽ
25.Šta je hadž?
Hadž je stroga Allahova odredba, koju je svaki imućan, punoljetan i pametan musliman i muslimanka dužan bar jednom u životu izvršiti, a sastoji se od posjete Kabi u Mekki, u mjescu zul-hidžžetu.

26.Da li muslimanka do 40. g. prilikom obavljanja hadža mora imati mahrema?
Muslimanka do 40. g. prilikom obavljanja hadža mora imati mahrema muža, brata ili sina.

27.Koliko hadž ima farza?
Hadž ima tri farza, a to su:
1. Ihrami – nijjet za hadž i oblačenje ihrama,
2. Vukuf – stajanje na Arefatu 9. zul-hidžžeta,
3. Tavafuz-zijareh – obilazak oko Kabe poslije Arefata.

28.Koliko hadž ima vadžiba i koji su?
Hadž ima pet vadžiba, a to su:
1. žurno hodanje između Saffe i Merve – sa’j,
2. boravak na Muzdelifi,
3. bacanje kamenčića na Mini,
4. oproštajni tavaf – tavaful-veda,
5. šišanje i brijanje glave – kose, i rezanje noktiju.

29.Šta su to ihrami?
Ihrami su dva bijela čaršafa, a kod žena haljine, koje se oblače na mikatu –Zul-Hulejfa, i to je prvi hadžski farz.

30.Kako se zove tavaf po dolasku u Mekku?
Tavaf tj. sedam obilazaka oko Kabe koje činimo kad stignemo u Mekku se zove tavaful-kudum.

31.Šta se još obavlja nakon što smo stigli u Mekku?
Nakon tavaful-kuduma, obavljamo sa’j tj. ubrzani hod između Saffe i Merve.

32.Kad se ide na ‘Arefat i šta se čini na ‘Arefatu?
Deveti dan zul-hidždžeta, uoći kurban bajrama, ide se na ‘Arefat. Tu se u podnevskom vremenu klanjaju spojeno i skraćeno podne i ikindija, a pred akšam obavi drugi hadžski farz – Vukuf tj. stajanje i prouči se dova.

33.Šta se čini na Muzdelifi?
Na Muzdelifi se u jacijskom vremenu klanjaju akšam i jacija spojeno i skraćeno.

34.Šta se čini na Mini?
Na Mini se bacaju kamenčići – simbolično kamenovanje šejtana i po potrebi kolju kurbani.

35.Šta se čini nakon ‘Arefata, Muzdelife i Mine?
Nakon ‘Arefata, Muzdelife i Mine vraćamo se u Mekku i obavljamo posljednji hadžski farz – tavafuz-zijareh.

36.U koju dužnost spada klanje kurbana?
Klanje kurbana za vrijeme Kurban bajrama je vadžib svakom muslimanu koji je u mogućnosti.

37.Šta se može zaklati u kurban?
U kurban se može zaklati goveče, bravče (ovan, ovca, jarac i koza) i deva.

38.Šta se ne može zaklati u kurban?
U kurban se ne može zaklati divljač makar bila i pripitomljena, bravče, goveče i deva ako imaju fizičke mahane kao što su: sakato, čoravo, slijepo, mršavo i dr.

39.Kada je vrijeme klanja kurban?
Vrijeme klanja kurbana je od klanjanja bajram-namaza i traje do pred zalazak sunca trećeg dana Kurban-bajrama. Tamo gdje se ne klanja Bajram namaz vrijeme klanja kurbana je od zore prvog dana Bajrama, do pred zalazak sunca trećerg dana Bajrama.

40.Na koliko se dijelova dijeli kurbansko meso?
Kurbansko meso dijeli se na tri dijela. 1. dio je za siromahe, 2. dio je za komšije i prijatelje, i 3. dio je za sebe i porodicu.

41.Može li se kurbanska kožica zadržati za sebe ili prodati?
Kurbanska kožica se može zadržati za sebe, ali se ne može prodati. „Ko proda kožu svoga kurbana, kao da ga nije ni zaklao“ rekao je Muhammed a.s..

42.U koju kategoriju dužnosti spada učenje tekbira?
Početni tekbir u namazu je farz a ostali su vadžib, šest tekbira kod bajrama u namazu je vadžim, i tekbiri poslije farza u danima Kurban bajrama su vadžib.

43.Šta je tekbiri-tešrik i kada se uče?
Tekbiri tešrik su tekbiri koji se uče u danima Kurban bajrama, i to od sabaha uoči Bajrama, pa do ikindije četvrtog dana Bajrama. (pet dana)

44.Kako glasi tekbiri-tešrik?
Tekbiri-tešrik glasi: Allahu ekber, Allahu ekber, la ilahe illallahu vallahu ekber, Allahu ekber, ve lillahil-hamd.