TESAWWUF (SUFIZAM; DERVIŠLUK), SRCE ISLAMA

Posted on

ddddOd svoga postanka vjera u Allaha je opsjednuta neprijateljima iznutra i izvana, koji su nastojali da razore njene same temelje. U neka vremena oni su u tome uspjeli kroz potpuni ateizam (bezbožništvo), ali mnogo češće slobodnim mišljenjem i korupcijom.

Uopšteno, duhovno-umni ljudi današnjice imaju nekolicinu savjetnika i učitelja koji posjeduju sposobnost da ih nasavjetuju i da ih treniraju u učenjima Božijih poslanika i evlijullaha (visoko pobožnih ljudi). Na nesreću, oni rijetko nalaze vodiče sposobne da ih vode u učenjima islama na tako visokim stazama morala i etičnosti koji čine religijski suštinski karakter.
Sufizam je srce islama a to srce je puno ljubavi. Sufija se naziva fakir-om-neko ko ne posjeduje ništa, čak niti sebe samoga. Međutim u stvarnosti, on posjeduje sve i ništa, a niko na ovom svijetu ne posjeduje njega.
Put počinje znanjem. Pod zaštitom znanja pojedinac raste da postane nježno, ljubazno, i divno biće, kao što je sve stvoreno da bude. Tada Gospodar zavoli čovjeka a čovjek zavolji Njega. “A ko god voli svoga Gospodara, svi i sve voli njega.”

Vodeća snaga muslimanskog Ummeta
U današnjim nemirnim, složenim i konfuznim smjenjivanjima mnoštva događanja u svijetu, a posebno u svijetu muslimana, konfrontirani sa ovakvom situacijom, pitamo se: “Kojim pravcom je vođena naša zajednica (Ummet)? Istina je da bi se tokom vremena mogle poduzeti mjere u zajednici da pripreme dobre i mudre učenjake, čiji bi im neumrljani životi mogli dozvoliti da funkcionišu kao modeli te da poduzmu misiju podsjećanja Ummeta Poslanikovog s.a.v.s. na poruku iznesenu u Kur’anu i Sunnetu (životni primjer Poslanika s.a.v.s.). Allah kaže: “.. slijedite one koji od vas ne traže nikakvu nagradu, a na pravom su putu!”. (Ja-sin; 21) (Korkut, 1989)
Potom, naša situacija bi bila popravljena a mi bi smo bili nagrađeni i podignuti u one položaje koje nam je Allah dž.š. dosudio u ovom životu kao i na Ahiretu.
Situacija nije uvijek bila poput ove. Tome suprotno, ovu svetu misiju, ovaj veliki hizmet pozivanja Ummeta na podsjećanje na njegovo ispravno nasljeđe uokvireno Kur’anom i uspostavljeno Poslanikovim Sunnetom, nekada su obavljali pobožni, posvećeni, Bogu odani i iskreni učenjaci duhovnosti. Ovi pojedinci, u vremenu, poznati su pod imenom Sufije, od riječi izvedene od Arapskog izraza Safa’a što znači “očistiti”, zbog marljivosti sa kojom su se usredsredili da se čvrsto drže Sunneta kojeg su uposlili da očisti njihove karaktere od svih nedostataka u ponašanju i moralnosti.

Ljudi koji teže visokoj duhovnosti mogu doći i biti prijatelji pročišćenih učitelja – sufijskih učitelja – onoliko dugo koliko to žele. Ali ako žele biti jedan od ove skupine Bogu predanih, onda trebaju biti u stanju reći:

“Ja sam rob Kur’ana
Sve dok sam živ.

Ja sam prašina na putu Muhammeda,
Odabranog.”

(Mevlana Dželaluddin Rumi)
Oni koji su se zakleli na vjernost – zakleli su se, doista, na vjernost samom Allahu – Allahova ruka je iznad ruku njihovih! Onaj ko prekrši zakletvu krši je na svoju štetu, a ko ispuni ono na što se obavezao Allahu, On će mu dati veliku nagradu” (Al-Fath; 10)


Škole pročišćenja ( at-turuq as-sufijja)
Poznato nam je da je u prvom stoljeću nakon Hidžre, odricanje od ovog svijeta (zuhd) naraslo kao reakcija protiv odavanja ovozemaljskim užicima u društvu. Izvedeno iz principa koji slijedi iz Allahove naredbe Njegovom Pravednom Miljeniku da očisti ljude, praktičari ovog puta su prionuli čvrsto na Poslanikon način života kao što je to bilo reflektovano u životima njegovih ashaba i njihovih nasljednika tabijina, ovim načinima oni su se uposlili da očiste svoja srca i karakter od loših manira te da uliju u svoja sopstvena jastva kao i u ona okolo njih određena ponašanja (držanja).
“Dođi, izmeti sobu svoga srca,
učini je spremnom da bude dom Voljenom.

Tek kada tvoje samoljublje napusti ti srce,
u njega će ući Voljeni.

U tebi, bez tebe,
On će pokazati Njegove ljepote svima da ih vide.”

(Mahmud Šabistari)

Za ideal su imali ispravan moralni ugled Najboljeg u čovječanstvu, Poslanika Muhammeda s.a.v.s.
“Gospodaru naš, pošalji nam poslanika, jednog od njih, koji će im ajete Tvoje kazivati i Knjizi ih i mudrosti učiti i očistiti ih, jer Ti si, uistinu, silan i mudar!” (Al Baqara; 129)
“Mi smo vam jednog od vas kao poslanika poslali, da vam riječi Naše kazuje i davas očisti i da vas Knjizi i mudrosti pouči i da vas ono što niste znali nauči.”
(Al-Baqara; 151)
“Allah je vjernike milošću Svojom obasuo kad im je jednog između njih kao poslanika poslao, da im riječi Njegove kazuje, da ih očisti i da ih Knjizi i mudrosti nauči, jer su prije bili u očitoj zabludi.” (Ali Imran; 164)
“Uzmi od dobara njihovih zekat, da ih njime očistiš i blagoslovljenim ih učiniš, i pomoli se za njih, molitva tvoja će ih zaista smiriti. – A Allah sve čuje i sve zna.” (At-Tawba; 103)
“On je neukima poslao Poslanika, jednog između njih, da im ajete Njegove kazuje, da ih očisti i da ih Knjizi i mudrosti nauči, jer su prije bili u očitoj zabludi,..” (Al-Džumu’a; 2)
 (Korkut, 1989)
Sporom evolucijom, ovako upravljanje je završeno kao škola praktičnog mišljenja i moralne akcije obdareno sopstvenom strukturom pravila i principa. Ovo je postala osnova koju koriste Sufijski učenjaci da uprave ljude Pravim Putem. Kao rezultat, uskoro je svijet svjedočio razvoj varijanti škola pročišćenja Ego-a (Tezkijet an-nefs). Sufijska misao, pošto se svuda rasprostrla, servirana kao dinamična snaga iza rasta i fabrikovanja islamskog obrazovanja. Ovaj ogromni napredak se pojavio od prvog stoljeća po Hidžri do sedmog stoljeća paralelno sa sljedećim razvojima:
– Osnova Božijeg Zakona i Zakonodavstva (fiqh), kroz njegove Imame r.a.
– Osnova sistema Vjerovanja (aqiidah) kroz al-Aš’ari-ja i druge;
– Nauke hadisa (Tradicija Poslanika s.a.v-s.), rezultirajući u šest autentičnih zbirki i bezbroj drugih;
– Umijeće govora i pisanja arapskog (nehdžu-l-belaga)
Tarikat ili “put” je termin izveden iz tradicija Poslanika s.a.v.s. koji je naredio svojim sljedbenicima da slijede njegov sunnet i sunnet njegovih nasljednika. Značenje “sunnet-a” je “put” ili “način”, pored toga značenje tarikata se nalazi u Kur’anskom ajetu: “A da sepravog puta (tarikat) drže, Mi bismo ih vodom obilnom pojili,…”(Al-Džinn; 16) 
Tarikat je dakle došao da bude termin primijenjen na grupe i pojedince koji pripadaju školi mišljenja koju provodi u praksu poseban učenjak ili “šejh”, kako se često uobičava nazivati.

Jezgrovna učenja na “putu”
Mada su ovi šejhovi primjenjivali različite metode u treniranju svojih sljedbenika, jezgra programa svakog od njih je bila identična. Situacija nije bila ništa drugačija od one koju nalazimo na fakultetima medicine ili prava danas. Pristup na različitim fakultetima može biti drugačiji, ali suština zakona, kao i vještina liječenja u medicini ostaju suštinski isto bilo gdje. Kada studenti diplomirajiu na ovim fakultetima, svaki student nosi biljegu tačno određenog karaktera datog fakulteta. Advokat, kao i doktor su uzeti podjednako u obzir, jer su njivove respektivne sklonosti različite.
Na sličan način, učenik koji je produkt posebnog šejha će nositi biljegu šejhovog učenja i karaktera. Posljedično tome imena koja su data različitim školama sufijske misli se razlikuju prema imenima i perspektivama njihovih osnivača. Ova varijacija se manifestuje u konkretnij metodi, u različitim izvanrednim, izvan očekivanja, duhovnim praksama, (poznatim kao evrad, ahzab ili azkar), korištenih kao praktična metodologija duhovne transformacije. Međutim takve različitosti nemaju ništa da rade sa religijskim principima. U bazičnom principu, sufijske škole su iste.
Sufijsko upravljanje pod kojim su pojedinci krenuli na put Allahu je bila fino-izbrušena maršruta koja je ucrtala na mapi kurs unutarnjeg i vanjskog napredovanja u religijskom vjerovanju i praksi (ad-Din). Slijedeći tradiciju ashaba Božijeg Poslanika s.a.v.s. koji su često bili u njegovom društvu pod nazivom Ehl as-Sofa (“ljudi sa klupe”), praktikanti ovakvog opredjeljenja su živjeli u zajednici. Njihova mjesta stanovanja su bile džamije-škole (zavije), ograđena utvrđenja (ribat) i gostinjske kuće (hanikat), gdje su se skupljali u posebnim prilikama posvećenim tradicionalnim praznicima i proslavama prema islamskom kalendaru (id ili bajram). Oni su se također okupljali i na regularnoj bazi u udruženja za prenošenje znanja (suhba), skupove da zazivaju lijepa Allahova imena (Esma ul-husna) i da uče azkar (množina od zikir, “podsjećanje”) naslijeđeno iz Poslanikove tradicije, kao i halke (krugovi, kružoci) za proučavanje islamskog prava. Još jedan razlog za njihovo okuplanje je bio da čuju nadahnuto predavanje i moralno podsticanje (waz en-nasihatu; vi’az)(Kabbani, 1999).

Sažimanje aktivizma u zajednici i društvena reforma
Šejhovi podstiču svoje učenike da se aktivno odazovu Allahu i Njegovom Poslaniku s.a.v.s., da očiste svoja srca i da pročiste svoje duše od niskih želja, podsticanih i izazvanih od Ego-a, te da se prevaziđu pogrešna vjerovanja. Sve je ovo postizano vjernim prijanjanjem za Poslanikov sunnet. Metode sjećanja na Allaha, koje su oni ulili svojim studentima, su iste one metode koje je uspostavio Poslanik s.a.v.s. Na ovaj način oni su širili ispravno ponašanje riječju i djelom, ohrabrujući vjernike da se posvete Svemogućem Allahu sa potpunim srcima. Cilj njihovog truda nije bio ništa manje nego zasluženje Allahovog zadovoljstva i nadahnute ljubavi za Njegovog Poslanika s.a.v.s. Ukratko, ono što su oni ciljali je bio položaj na kojem bi Allah bio zadovoljan sa njima jednako onako kao što su i oni zadovoljni Allahom.
Prema tome ovi su šejhovi bili svjetionici koji su otklanjali tamu osvjetljavanjem vjernikovog puta, kao što su čvrsti temeljni kameni na kojma bi zajednica mogla izgraditi temelje idealnog društva. Ovdje je ideal bio duh požrtvovnosti i nesebičnosti, koji su karakterisali svaki njihov napor. Ove vrijednosti u vremenu su prožimale cijelu društvenu izgradnju i čuvanje Islama. Gostinske kuće (hanikati), na primjer su bile vrlo često osnivane u susjedstvu siromašnih i ekonomski nenaprednih. Nepotrebno je isticati da su iz ovih razloga postajale ljekoviti pripravak za mnoge socijalne bolesti.
Kao rezultat takvog učenja i treniranja nalazimo da su mnogi studenti koji su diplomirali na kursevima sufijskih šejhova, bili osnaženi da nose terete ostalih ljudi, jednako kao što su težili da rasvijetle put Istine. Još dalje, kroz svoje treniranje i samodisciplinu oni su razvili manifestnu i odlučujuću volju da tako čine. Iskreni, istinski učenjaci i učitelji tarikata nisu ostavili niti jedan kamen neprevrnut u vođenju svoga džihada, riječ koja znači podjednako: fizičku borbu protiv protiv ugnjetavanja i nepravde, kao i duhovnu borbu protiv nevidljivog primamljivanja draži koje su zamka za dušu (Kabbani, 1999).

Sufizam – put borbe na Allahovom putu
Historijske knjige su ispunjene imenima Sufija koji su se borili na Allahovom putu. Neki od njih su šehidi, koji su posvetili svoje živote konfrontaciji neprijateljima vjere i pozivanju čovječanstva Allahovoj prisutnosti, kao što su pozivali nazad one koji su skrenuli sa pravog puta i sunneta Poslanikova s.a.v.s.
“Dođi, dođi, ma ko da si.
Nevjernik, poklonik vatre, dođi.

Naš put nije put očajanja.

Čak i da si i sto puta obećanje prekršio,
Dođi. Opet dođi.”

(Mevlana Dželaluddin Rumi)

Oni su ovo usavršili mudrošću i bili su efikasni. Njihova imena i priče su brojne da se ne mogu smjestiti u jednu knjigu, koja bi imala stotine volumena.
Suvišno je reći da su životi ovih sufijskih šejhova preplavljeni dokazima da je Sufizam – daleko od ohrabrivanja bjekstva od stvarnosti i povlačenja od svijeta, što smeta društveni napredak – podržao najviše vrijednosti socijalne svjesnosti onako dobro kako to zahtijeva religija i nauka. U stvari, oni su obezbijedili odgovarajuće svjedočenje jedne neprestane borbe (džihad) protiv socijalne nepravde i socijalne neaktivnosti koja je zauzela i čuva mjesto već vjekovima (Kabbani, 1999).

Reference:
Kabbani MH (1999) Tasawwuf: The Heart of Islam. The Muslim Magazine, II(4):32-34
Korkut B (1989) Prevod Kur’ana. El Kalem, Sarajevo
Rumi MDž (1998) Come back, come back. U: Rumi, The hidden Treasure of Shems Friedlander. Safina Books by Max Group, Cairo, Egypt.

*Tekstove sa enleskog jezika preveo i prilagodio na Bosanski jezik Mevludin Hasanović.

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s